Kaldrma kao kulturno naslijeđe vječno će da svjedoči o historiji saobraćaja u Kaknju

Dana 02.07.2018.godine u JU KSC Kakanj tačnije u odjeljenje Muzej Kaknja isporučena je stara kaldrma koja je pomjerena prilikom aktuelnih radova na gradskoj saobraćajnici.

Stara kaldrma će biti sačuvana i izložena u Muzeju Kaknja kao kulturno naslijeđe naše općine koje će vječno svjedočiti o historiji saobraćaja u našem gradu.

Nekoliko kvadrata stare kaldrme će biti popločano ispred Muzeja Kaknja kako bi mlađe generacije imale priliku vidjeti kako je nekad naš grad bio iskaldrmisan.

JU KSC KAKANJ

NAJAVA: Sutra, ponedjeljak, u posjeti Muzeju Kaknja predsjedavajući Skupštine ZDK

U ponedjeljak 18. juna 2018. godine Kakanj će posjetiti predsjedavajući Skupštine Zeničko-dobojskog kantona Jasmin Duvnjak. Prijem u uredu načelnika Općine Kakanj Nermina Mandre zakazan je za 10.00 sati. Nakon prijema u uredu načelnika, Duvnjak će u 11.00 sati razgovarati i sa predsjedavajućim Općinskog vijeća Kakanj Slavenom Katičićem, te članovima Kolegija Općinskog vijeća Kakanj.

Za 12.00 sati zakazana je posjeta Muzeju Kaknja, te obilazak radova na novoj sportskoj dvorani u Kaknju. Napominjemo da je Vlada ZDK većinski finansijski pokrovitelj izgradnje nove sportske dvorane. Svakako da ćemo iskoristiti ovu priliku za razgovor sa predsjedavajućim Skupštine ZDK o mogućnostima dodatne finansijske podrške iz budžeta ZDK posebno kada je u pitanju funkcionisanje Muzeja Kaknja, ali i drugih kulturnih i sportskih aktivnosti JU, ali i zahvaliti se na dosadašnjoj podršci ZDK.

JU KSC KAKANJ

Posebna vrsta Bosanskog ljiljana raste na Ponijerima – simbol BiH s razlogom

U toku mjeseca maja tekuće godine, direktor Zavičajnog muzeja u Visokom mr.sci. Elvedin Šabanović – biolog, pronašao je na kakanjskom izletištu Ponijeri vrlo rijetku i posebnu vrstu cvijeta koji se naziva Bosanski ljiljan. Shvatavši koliki je značaj ovog ljiljana, pano na kojem se nalazi fotografija Bosanskog ljiljana uslikanog na Ponijerima tekuće godine sa detaljnim opisom i informacijama pronašao je mjesto u muzejskoj izložbi u Zavičajnom muzeju Visoko.

Kakanj je poznat po svom kulturno-historijskom bogatstvu i naslijeđu, te je ovo samo još jedan dokaz takve činjenice. Naime, Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan kao simbol u BiH počeo se upotrebljavati u srednjem vijeku. Prisutan je na novcu, pečatima, zastavama, grbovima plemićkih dinastija, stečcima, raznim ukrasnim predmetima itd. Posebno je postao popularan kada je Bosna bila najmoćnija država na Balkanu i kada je njom vladao Tvrtko I Kotromanić. Znamo da je u tom periodu Bobovac, nedaleko od Kaknja, bio prijestolnica bosanskih kraljeva. Veza između tih vremena i ove vrlo rijetke vrste cvijeta je itekako uočljiva. Kakanj može biti ponosan na činjenicu da je Dinastija Kotromanić za svoj prepoznatljiv simbol uzela baš ovu vrstu bosanskog ljiljana najčešće zvan zlatni ljiljan, te da isti taj ljiljan i danas raste na Ponijerima.

Naime, Grb zlatnih ljiljana stvoren od kraljevske porodica Kotromanići se sastojao od šest zlatnih ljiljana na plavoj podlozi sa bijelom lentom. Godine 1992. grb zlatnih ljiljana nalazi svoju ponovnu upotrebu sa proglašavanjem nezavisne Republike Bosne i Hercegovine. Zastava Bosne i Hercegovine se sastojala od grba zlatnih ljiljana na bijeloj podlozi.

Opis cvijeta: Cvijet je od zlatno žute do žuto-narandžaste ili žućkasto-crvene boje. Na vrhu stabljike obično ima jedan do tri viseća cvijeta, čije su latice debele i savijene unatrag. Prašnici strše i intenzivnije su pigmentirani od latica. Cvjeta u maju i junu. Raste na humoznom tlu među kamenjem, pukotinama stijena i na kamenjarskim livadama viših gorskih i pretplaninskih predjela do 1800 m.

Opis staništa: Umjereno vlažno stanište, uz potok, u zoni poplavnih šuma sa johom u alternaciji sa šumom bukve i smrče.

Sakupio: Elvedin Šabanović; Lokalitet: Ponijeri, Kakanj; Nadmorska visina: 1050 m, Datum: 20.05.2018.

JU KSC Kakanj

 

„Genocid na karti“, od danas i u Muzeju Kaknja

Autor projekta „Genocid na karti“, Kakanjac Mugdim Cvrljo, darovao je Muzeju Kaknja primjerak
ovog kartografskog prikaza genocida u Srebrenici.
„Genocid na karti“ u obliku simbola na topografskoj karti prikazuje dešavanja u i oko Srebrenice u
ljeto 1995. godine , lokacije masovnih zarobljavanja Srebreničana i njihove egzekucije, kao i 39
masovnih grobnica.
Izvori podataka za izradu ove karte bila su djela istaknutih bosanskohercegovačkih historičara,
dokumenti Haškog tribunala i Suda BiH, ali i podatka do kojih je autor došao tokom višegodišnjeg
učestvovanja na Maršu mira.
„Genocid na karti“ bit će postavljen u Muzeju Kaknja kao dio eksponata vezanih za proteklu agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Završetak školske godine obilježen obilaskom Muzeja

Učenici drugog razreda O.Š. „Mula Mustafa Bašeskija“ Kakanj, u okviru završnih školski
aktivnosti posjetili su Muzej Kakanj.
Ovom posjetom osnovci su upoznati sa historijatom rada Muzeja Kakanj i građom koju
prikuplja.
Muzej Kakanj istražuje i prikuplja materijal i građu arheologije, etnologije, historije,
umjetnosti , privrede … U okviru historijskog odjeljenja učenici su imali priliku vidjeti
izloženu historijsku građu koja je svjedok perioda Odbrambeno-oslobodilačkog rata period
1992-1995. godina, te postavke iz industrijskog razvoja Kaknja i prošlosti nekadašnje kulture
življenja na ovom području.
Posjeta je realizirana u petak 08. Juna 2018.godine. i predstavlja jednu od stalnih aktivnosti
koje se sprovode u Muzeju kao dodatni izvor informacija za učenike o historiji i sa
živopisnim dokazima o promjenama u životu ljudi na određenom prostoru.
Adekvatna spoznaja historije i primjeri kulturne baštine zavičaja koje treba sačuvati od
zaborava, najbolje se postiže povezanošću škole i Muzeja kao dvije važne kulturne i odgojne
ustanove.
Pored ove osnovne zadaće konačni cilj je i poticaj na samostalno i individualno posjećivanje
muzeja jer njegovanjem tradicije i zavičajnosti , kod najmlađe populacije usavršavaju se
konkretne sposobnosti i vještine potrebne za njihov daljnji život kao uzornih građana

U Muzeju Kaknja sutra povodom godišnjice rudarske nesreće izložba “Rudnik Kakanj u danima najveće rudarske nesreće”

Povodom tradicionalnog sjećanja na poginule rudare u jami Orasi, 7. juna 1965. godine, Muzej Kaknja će u svojim prostorijama za sve posjetioce upriličiti izložbu “Rudnik Kakanj u danima najveće rudarske nesreće”.  Izložba je nastala 2015.godine u produkciji JP EP BiH ZD RMU Kakanj i JUKSC Kakanj.

Sadržaj izložbe sačinjavaju autentične fotografije i novinski članci koji prikazuju dešavanja u vezi pomenute nesreće. Izložba ostaje otvorena do 20. juna 2018. godine. Tim povodom pozivaju se svi građani da posjete prostorije Muzeja.

Ulaz je besplatan.

„U stogodišnjoj historiji Rudnika „Kakanj“ desile su se tri veće rudarske nesreće u kojima je poginulo ukupno 274 radnika – rudara.  Dvije u „Staroj jami“: 1916. godine (19 poginulih) i 1934. godine (127 poginulih) i jedna u jami „Orasi“ 1965. godine (128 poginulih).

Dana 7. juna 1965. godine, oko 12.00 sati, u jami „Orasi“ RMU Kakanj desila se snažna eksplozija metana od koje je direktno ili indirektno poginulo 128 radnika, teže ili lakše povrijeđeno 20, dok je 88 ostalo nepovrijeđeno.

JU KSC KAKANJ

VELIKO HVALA za Behaiju Neimarliju kakanjskog borca iz perioda NOB-a čija je želja bila da se njegova oficirska uniforma i drugi predmeti čuvaju u Muzeju Kaknja

Oficirsko odijelo kao i  mnogobrojni vrijedni predmeti koji su pripadali kakanjskom borcu iz perioda NOB-a Behaiji Neimarliji danas su od strane njegove porodice donirani Muzeju Kaknja. Želja kakanjskog borca Behaije Neimarlije bila je da se njegova oficirska oprema sačuva u muzeju i tako trajno podsjeća na period 1941-1945. godine.

Učesnik NOAR-a 1941-1945 Behaija Neimarlija do nedavno je povodom obilježavanja značajnih datuma u gradskom spomen-parku (na Spomen-obilježju palim borcima NOAR-a 1941.-1945. godine), na spomen-obilježju na Ponijerima i dr. održavao govore našim sugrađanima i gostima. Behaija Neimarlija je nedavno napustio ovaj svijet ostavivši za sobom mnogo uspomena, neke od njih bit će sačuvane u muzeju.

U Muzej Kaknja danas je stigla oficirska uniforma (oficirska kapa, košulja, hlače, kožna torbica, ručni sat), dokumenti i knjige.

Ovom prilikom se zahvaljujemo porodici na ukazanom povjerenju.

Otvorenje izložbe 70 godina u Muzeju Kaknja – 09.april 2015. godine

Behaija Neimarlija: Dobitnik tri ordena, kao i najvišeg opštinskog priznanja, Plakete oslobođenja Kaknja za 8. april – Dan oslobođenja Kaknja
Behaija Neimarlija je učesnik Drugog svjetskog rata. Rođen je u mjestu Živalji u Kaknju 1928. godine. Osnovnu školu je završio u Kaknju, 1943. godine, te trebao ići u Medresu, ali ipak je otišao u partizane.
“Ja sam bio u Četvrtoj krajiškoj diviziji,odnosno u udarnoj grupi. Ja sam jedan od živih učesnika koji je bio na oslobađanju Kaknja, bio sam i ranjen. Sa tri bataljona smo se prebacili preko Bosne i dva puta smo još napadali Kakanj, ali ga nismo oslobodili. Pošto sam imao 17 godina, bio sam prvo pomoćnik kod mitraljeza, a poslije sam bio u komandi čete kurir, skojevac. Tako su jednoga dana postrojili nas i zvali na zadatak. Komesar bataljona je bio Milan Inđić, narodni heroj, te nas oko dvadesetero je došlo u Ži-valje navečer, u moje selo gdje sam ja rođen. Dobili smo radnička odijela, mi nismo ni znali kakav je zadatak, samo znaš da moraš da se javiš. Trebalo je uznemiriti neprijatelja u Kaknju. Mi smo iz Živalja krenuli u radničkim odijelima, ja sam od svog rođaka Ismeta Neimarlije uzeo bluzu radničku, sjećam se, bila mi je velika, jer sam ja i bio malešan.Došli smo na most šehidski, a gore je bila straža na raskršću, njemačka straža. Italijani su bili u jednoj kući. Uglavnom, mi smo ih trebali iznenaditi. Među nama je bio jedan koji je bio u njemačkoj vojsci, pa je znao i govoriti njemački. Mi smo išli kao radnici, na posao, u pola 11 smo prešli, jedan za drugim, a pokupljeno je bilo cijelo oružje i dato nama, našoj grupi. Kada smo došli u naselje tzv. Albanija, na raskršće, Švabo nas je zaustavio. Pitali su nas ko ide, a ovaj naš što je znao njemački jezik malo, iz vojske, inače Krajišnik, Hrnjić se prezivao, je rekao da idu radnici na posao u Rudnik, od 11 da rade. Švabo je rekao da ide jedan naprijed, a ostali stoj. Tražio je propusnicu koju je svaki radnik morao imati, a taj što znao govoriti njemački je imao nož sakriven umjesto propusnice, i gotovo… Drugi put kada smo uletili u Kakanj, tri bataljona 1945. godine su trebala da zauzmu Kakanj, kako bi se prebacila Četvrta i Deseta divizija, koje su bile sa druge strane Bosne. Ja sam bio u prvom bataljonu Šeste krajiške udarne. Prvi bataljon je Šeste krajiške, drugi bataljon Osme krajiške, kojim je komandovao Osman Đafić koji je poginuo u Kaknju, treći Jedanaeste krajiške brigade sa kojom je komandovao jedan Mićo, koji je i bio ko-madant cijele te udarne grupe. Trebalo jezauzeti most u Kaknju, nisu bila dva mostakao sada, nego samo jedan. Bunker je biona onoj strani gdje je sada radnja od Begovca. Jedna grupa skojevaca, dobrovoljaca, sa mnom je bio i jedan Čehajić iz Visokog, došli smo blizu njihovog bunkera, a oni su pjevali: „Kiša pada, partizani bosi, samo Tito oputare nosi“. Trebali smo da oslobodimo most da bi prešla Divizija, i zauzeli smo most, zauzeli Kakanj, sem Grebena gdje su ostali Nijemci. Krenuli smo dalje sa Divizijom pre-ma Sarajevu, od Sarajeva prema Visokom koje smo oslobodili 7., i onda defnitivno Kakanj 8. aprila”

Preneseno iz: Kakanjske novine [broj 202, 1.12.2012]

Poziv svim kolektivima: Najavite svoju posjetu u Muzej Kaknja – Ulaz slobodan

Kakanj je smješten u samom srcu Bosne, sjeverno od Sarajeva, a jugoistočno od Zenice. Geografski je pozicioniran između brda na obje obale rijeke Zgošće. Trenutno broji 37.441 stanovnika.

U sažimanju historije Kaknja nezaobilazna je činjenica da se razvijao u pet državnih uređenja – što je opća karakteristika ovog podneblja – i da mu je svako od njih više ili manje podarilo svoj pečat. Koliko god drugi budu  dokazivali da je Kakanj relativno mlad grad, ostaje činjenica da su na njegovom gradskom i obližnjem području život i naselja postojali još prije nekoliko hiljada godina! Pored već poznatih podataka o postojanju srednjovjekovnih naselja, pa i ranije, arheološki nalazi potvrđuju da je na samom današnjem lokalitetu grada postojalo naselje u periodu neolita. O tome svjedoče pronađeni brojni spomenici i artefakti iz perioda srednjovjekovne Bosne, a najpoznatiji su Zgošćanski stećak, Zgošćanski obelisk, te zlatni pečatni prsten sa ljiljanom.

Kako bi očuvali brigu o kulturno–historijskom naslijeđu našeg grada i zavičaja otvoren je Muzej Kaknja, 1. marta 2015. godine na Dan nezavisnosti  Bosne i Hercegovine. Danas, nakon tri godine od otvaranja, Muzej broji preko 3000 eksponata koji su raspoređeni u tri stalne izložbene postavke: Kakanj u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992-1995. godina, Industrijska postavka i Etnološka postavka.

Kroz prezentirani materijal posjetioci se mogu upoznati sa daljom i bližom prošlošću našeg kraja, vidjeti neke raritetne eksponate, ali i naučiti po nešto o različitim segmentima našeg društva i svakodnevnog života.

Do sada je kroz Muzej prošlo preko 20.000 posjetitelja, a također smo bili posjećeni od strane osoba iz inostranstva.

Ovim putem želimo pozvati članove različitih kolektiva da najave svoj dolazak i organizovano posjete Muzej Kaknja te se kroz naše stalne postavke upoznaju sa kulturno-historijskim vrijednostima našeg područja.

U slučaju interesovanja i pozitivnog odgovora molimo vas da  nas kontaktirate na broj telefona 032-771-920 i najavite dolazak vaših grupa kako bi se u miru i bez gužve upoznali sa muzejskim postavkama, za čiji će obilazak sa vodičem – kustosom biti potrebno 30-40 minuta!

Zbog bolje organizacije posjete molimo da nam vaše posjete najavite 24 sata ranije, kako bi vam pravovremeno obezbijedili termin za posjetu.

Dobrodošli!

JU KSC KAKANJ

Apel – Bolje čuvajmo i očuvajmo naše kulturno i historijsko blago

Planom i programom rada JU Kulturno-sportski centar Kakanj, realizirane  su aktivnosti na obilasku i održavanju nekropole stećaka u Nažbilju. Obilazak ovog područja je bio  22.05.2018. godine (utorak) s ciljem upoznavanja trenutnog stanja na nekropoli i potrebi poduzimanja odgovarajućih aktivnosti za njeno uređenje.

Zatečeno stanje nekropole je zadovoljavajuće uzimajući u obzir postojeću ogradu i šadrvan. Plan je da JU KSC Kakanj obnovi farbanje ograde i šadrvana.

Prilikom obilaska nekropole uočen je nesavjestan odnos mještana ili drugih lica prema prostoru koji pripada nekropoli. Zabilježeno je odlaganje vreća cementa, frakcije i parkiranje automobila marke Golf, bez registarskih oznaka na prostoru koji je ograđen i koji pripada nekropoli stećaka.

Ovim putem apelujemo na mještane da više čuvaju naše kulturno i historijsko blago, moramo se maksimalno truditi da stećke ne uništimo ili oštetimo na bilo kakav način. Posebno lokalno stanovništvo treba da da pazi nekropolu, a JU Kulturno-sportski centar Kakanj će izvršiti svoje redovne aktivnosti uređenja i čišćenja nekropole, ali najviše i ono najbitnije je konstatno raditi na njenoj promociji. Cilj je očuvanje i zaštita našeg kulturno –historijskog naslijeđa, odnosno nekropole stećaka Nažbilj, te veća afirmacija lokaliteta Nažbilj kao spomenika kulture.

Cijeli lokalitet na kojem se nalaze stećci ograđen je drvenom ogradom, uređen je prilaz nekropoli, postavljena je info-tabla, te su postavljene piknik klupe i stolovi sa nadstrešnicom.

Napominjemo da stručni tim Javne ustanova ”Kulturno-sportski centar Kakanj” zajedno s učenicima kakanjskih osnovnih škola i nastavnicima historije radi na popisivanju stećaka na području njihove općine kojih, prema njihovim procjenama, ima na više od 70 nekropola.

JU KSC KAKANJ

Povodom obilježavanja manifestacije Međunarodnog dana muzeja otvorena izložba radova korisnika Dnevnog centra u Muzeju Kaknja – Kruna projekta “Inkluzivni tvoj i moj muzej”

Muzej Kaknja se kao i prethodnih godina uključuje u obilježavanje manifestacije Međunarodnog dana muzeja i Noći muzeja. Povodom obilježavanja 18. maja, Međunarodnog dana/Evropske noći muzeja danas je u Muzeju Kaknja upriličeno otvaranje izložbe radova korisnika Centra za djecu i odrasle sa posebnim potrebama Dobrinja.

Prisutnima se na samom početku svečanosti otvaranja izložbe obratila direktorica Dnevnog centra za djecu i odrasle sa posebnim potrebama Meldina Ugarak koja je uručila prigodan poklon dir. JU KSC Kakanj Aldinu Šljivi u znak zahvalnosti za sve aktivnosti koje su realizovane u JU KSC Kakanj. Nakon toga uslijedilo je i obraćanje dir JU KSC Kakanj, te otvaranje izložbe od strane korisnika Centra sa riječima „IZLOŽBA JE OTVORENA“. 

Dir. Centra za djecu i odrasle sa posebnim potrebama Dobrinja Meldina Ugarak se zahvalila Javnoj ustanovi Kulturno-sportski centar Kakanj zbog uključivanja u projekat “Inkluzivni tvoj i moj muzej”. “Ovo je jedan veliki iskorak za buduće projekte koji će na neki način stvarati određene standarde i veće ciljeve. Mi ćemo u konačnici biti uzor svima u Bosni i Hercegovini” navela je prilikom obraćanja prisutnima. U ime JU Centar za djecu i odrasle sa posebnim potrebama Dobrinja direktorica je donijela novu kolekciju koju su korisnici iz Dnevnog centra napravili, radi se o lutkicama narodne nošnje koje manifestuju rad korisnika, a koje su potom uručene direktoru JU KSC Kakanj Aldinu Šljivi.

Prilikom svog obraćanja dir. Aldin Šljivo također se zahvalio na veoma dobroj saradnji sa Centrom i pozdravio sve prisutne. “Hvala svima koji su izdvojili vrijeme da dođu na ovu izložbu, hvala osoblju Dnevnog centra i hvala korisnicima koji su uključeni u projekat “Inkluzivni tvoj i moj muzej”. Pomenuti projekat je trajao sedam mjeseci, svakako da je ovo jedan veliki iskorak ne samo za našu Ustanovu nego za kompletnu našu Općinu budući da širimo djelatnosti, uključujemo druge ljude u sam muzej koji je dio svih nas. Sve aktivnosti koje su organizovane u JU KSC Kakanj kroz ovaj projekat bile su prepune emocija, djeca su uživala ali i mi smo uživali kroz sve aktivnosti koje smo sprovodili. Nadam se da će biti prilike da ponovo sarađujemo kako kroz muzej tako i kroz pozorište”, naveo je Aldin Šljivo.

Radovi na izložbi su u potpunosti djelo korisnika centra nastali kroz projektne aktivnosti i interaktivne radionice, koje su realizirane u zajedničkoj saradnji JU KSC Kakanj, Naučno arheološkog društva iz Sarajeva i JU „Dnevnog centra Dobrinja“.

Zajednički cilj je bio premošćivanje stereotipa i uključivanje kako korisnika Centra tako i lokalne zajednice u aktivnosti koje će povećati svijest o različitostima koje iziskuju prilagodbu i poštovanje.

Obilježavanje 18. maja, Međunarodnog dana muzeja, pokrenulo je 1977. godine Međunarodno vijeće muzeja (ICOM). Uloga manifestacije je promocija muzeja kroz aktivnosti na preporučenu temu kojom se želi povećati vidljivost tih kulturnih institucija i naglasiti važnost njihove uloge u služenju zajednici i njenom razvoju.

 

JU KSC KAKANJ