KAKANJSKA PUBLIKA ODUŠEVLJENA POZORIŠNOM PREDSTAVOM „HASANAGINICA“

Podijelite:

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest

Dom kulture u srijedu 23. decembra bio je središnje mjesto uživanja uz igranje predstave „Hasanaginica“ čiju režiju potpisuje Mirza Mušija i asistent režije Mirza Bajramović. Pred punom salom gledatelja svih uzrasta, mlada glumačka postava Dramskog studija JU za kulturu i obrazovanje Kakanj, na jedan dojmljiv način izvela je popularnu predstavu „Hasanaginica“. Svi elementi ove predstave, od glumačke igre, likovnih i muzičkih elemenata, prelijepih kostima i svjetlosnih efekata držali su punu pažnju publike, koja je jako emotivno reagovala, čime je postignut željeni cilj, a to je skrenuti pažnju na značaj porodice i ženine uloge u njoj. Zakazana su i reprizna igranja predstave „Hasanaginica“ za sve osnovne škole s područja Kaknja. Time smo zabilježili rekordnu gledanost predstave, preko 2.000 ljudi svih uzrasta pogledalo je do sada pomenutu predstavu. Na tu brojku smo ponosni, što nam daje snagu da i u budućnosti pravimo još kvalitetnije predstave i tako nastavimo trend povećanja broja pozorišne publike u Kaknju.

Suvišno je pričati o ljepoti ove bosansko-hercegovačke i bošnjačke usmene balade, koja je nastala negdje u sedamnaestom vijeku, na prostorima Imotske krajine. Prevodili su je veliki umjetnici i velikani, poput Getea, Voltera Skota, Aleksandra Sergejeviča Puškina i mnogih drugih. Današnji Zagvozd, a nekadašnji Vrdol je mjesto gde je Hasan-aga Arapović imao svoje imanje, a ostaci Hasan-agine kule postoje i dan danas. Hasanaginica, heroina ove tužne balade, žena po imenu Fatima, sahranjena je blizu kule, šumice i bunara gde je zahvatala vodu, u ovom pustom i kamenom kršu, gde rastu samo trn i glog. I imotski kadija je historijska ličnost, kao i brat Hasanaginice, dostojanstveni i prkosni beg Pintorović.

Od početka pa do samog kraja ove tragedije mi smo svjesni kakva se nepravda dešava ženi i majci Hasanaginici, koja biva moralno, mentalno i fizički uništena zbog civilizacije u kojoj živi i gdje muški princip kroji sudbinu žena i uzima pravo i ulogu Boga da odlučuje o tuđim životima.

Gromki i dugi aplauz publike vratio je publiku u realnost, svetla su se polako upalila, a gledaoci su nevješto prikrivali iskre u očima dok su oblačili kapute i jakne na izlasku iz sale. Ostala je samo misao u glavi da je Hasanaginica morala da se rastavi sa svojom dušom da bi dokazala svoju nevinost i besmrtna postala.

 

JU za kulturu i obrazovanje Kakanj/Press

Podijelite:

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest

Posljedni članci