Dom kulture
Kakanj je 1967. godine dobio izvanredno lijepu, modernu i nadasve funkcionalnu zgradu, koju po njezinoj namjeni nazvaše Dom kulture. Velika sala sa prostranom pozornicom, opremljenom velikim pokretnim kulisama i reflektorima, ispred koje je podij za orkestar, mogla je garantovati uspješan nastup i najvećim ansamblima. To je ujedno bila i kinosala u kojoj su se prikazivali filmovi u tada najsavremenijoj tehnici, sa velikom projektovanom slikom i stereo zvukom.
Nakon što se 4. februara 2012. godine urušio Dom kulture, Povodom Dana državnosti BiH, 25. novembra 2013. godine, Dom kulture je ponovo zasijao,svečano otvoren, temeljito obnovljen, ljepši nego ikada.
Danas,kinosala ponovo obara rekorde kako sa predstavama vlastite produkcije tako i gostujućim predstavama iz BiH i regiona. I filmske projekcije obaraju gledanost iako ne tako česte da bi zadovoljile apetite kakanjske publike zbog činjeci da JU za kulturu i obrazovanje nema vlatitu 3D opremu. Stoga smo u poziciji da iznajmljujemo opremu i filmove od firme “Oskar” Banja luka.
Ski centar Ponijeri
Prednosti ovog skijališta su odlično pripremljene skijaške staze, dugogodišnje postojanje skijaške škole , mogućnost iznajmljivanja opreme i dobar pristup.
Ski liftom i ski stazom u dužini od 1000 m Ponijeri se uvrštavaju u naše skijaške centre.
Ponijeri po svojoj ljepoti zaslužuju ogromnu pažnju. Naziv Ponijeri potiče od riječi ponor ili poniranje. Zaista, na nekoliko mjesta na ovoj planini se mogu susresti ponori. Nakon drugog svjetskog rata vršena su ispitivanja bojenjem vode tamnošnjih potoka te je dokazano da se voda koja ponire u središtu Ponijera pojavljuje na dnu Ponijera u obliku vrela. Boriva, riječica-pritoka Trstionice je jedan krak vode koja dotiče s Ponijera. Područje je idealno za lov i taj dio lovišta je ocijenjen sa vrlo dobrom ocjenom ili drugi bonitetni razred od ukupnih pet postojećih. U riječicama ima dosta pastrmke , a na proplancima gljiva i šumskog voća. Zahvaljujući svojoj ljepoti i brojnim sadržajima Ponijeri za Kakanj i Visoko ,pa i širu regiju, predstavljaju idealno i atraktivno mjesto za odmor i relaksaciju.
Četri su puta od Kaknja prema Ponijerima. Jedan je preko Kraljeve Sutjeske, drugi preko kotline Rijeke Ribnice, treći uz malu rijeku preko Jehica a četvrti, ujedno i najkraći, negdje oko 20 km od Kaknja uz rijeku Zgošću preko Tršća i Paočina.
Sportska dvorana Kakanj
Dvorana je savremeno opremljena za sve vrste dvoranskih sportova, naročito je pogodna za odigravanje odbojkaških, rukometnih i košarkaških susreta, boks – mečeva, takmičenja u drugim borilačkim sportovima, kulturnih i estradnih manifestacija, sajmova, održavanje plesnih revija, kao i utakmica malog nogometa.
Krajem 1984. godine započeli su radovi na izgradnji sportske dvorane u Kaknju. Radove je izvodila firma ,, Građevinsko – montažno” Kakanj, ,,Krivaja” Zavidovići te ,,Inženjering” Beograd. Pored sportske dvorane sa tribinama za oko 1 100 posjetilaca izgrađene su i svlačionice, poslovni prostori, biletarnice , mala fiskulturna sala.
Gradnja dvorane završena je 1985. godine i koštala je 17 milijardi dinara.
Kapacitet gledališta je 778 sjedećih mjesta na tribinama i 100 mjesta za stajanje. Pored aut linije moguće postaviti još 50 stolica za sjedenje. U sklopu dvorane nalaze se i 2 svlačionice sa tuš kabinama.
Takođe, posjedujemo i ring za boks i kik- boks mečeve, a posjedujemo i 100 stolica koje se postavljaju na parket u slučaju potrebe.
Dvorana posjeduje binu za održavanje kulturnih i estradnih manifestacija.
Dimenzije igrališta su 50 x 24 metra. Dimenzije bine za održavanje kulturnih i estradnih manifestacija 12 x 6, 8 x 6, 6 x 4 metra.
Krajem 2012. godine dvorane je dobila novi sjaj. Radovi su trajali 3 mjeseca a projekat je koštao 150 000 KM.
Potpuno nov izgled parketa, portala, tribina i svih popratnih elemenata.
Muzej
Muzeji su temeljne ustanove kulture koje imaju opći društveni značaj. Objektiviziraju se u nastojanju da se za sadašnje i buduće generacije sačuva muzejska građa kao svjedočanstvo civilizacijskog razvoja (ekonomskog, kulturnog, obrazovnog, vjerskog i svakog drugog oblika).
Muzej Kaknja je institucija u sastavu Javne ustanove za kulturu i obrazovanje Kakanj. Osnovala ga je Općina Kakanj 1. marta 2015. godine. To je neprofitna institucija u službi društva, posvećena tumačenju i aktualiziranju prošlosti u novom kontekstu sadašnjosti, služeći se istraživanjem, sabiranjem, čuvanjem i komuniciranjem materijalnih i nematerijalnih svjedočanstava čovjekove kulturne i prirodne baštine.
Cilj Muzeja Kaknja jeste objediniti sve ono što predstavlja kulturu ove teritorije, ali i pokazati smjernicu prema prosperitetu i budućnosti. Osim valorizacije kulturne baštine, zadatak Muzeja je da uspostavi integralni i kulturni sistem koji će posjetitelja uputiti na sve originalne lokacije i sadržaje. U tom smislu Muzej vrši odgojno-obrazovnu ulogu u društvu u kojem djeluje.
Prostorni sadržaj zgrade Muzeja čine: izložbeni prostor (prizemlje i sprat), depo (podrumske prostorije) te kancelarijski prostor.
Veći dio prizemlja je namijenjen za periodične postavke. Do sada su realizovane dvije: izložba fotografija autora Murata Jašarevića pod nazivom „Kameni spavač“, koja je odrađena u koordinaciji sa Muzejom grada Zenice; te druga, aktuelna izložba nazvana „70 godina“, a koja je produkt saradnje Muzeja Kaknja sa Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine. Posljednja prikazuje događaje iz Drugog svjetskog rata.
Na prizemlju je smještena i stalna postavka vojne opreme iz perioda 1992–1995. godine. Priču o referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovine te period ratnih dejstava na području Općine Kakanj tokom 1992–1995. godine moguće je doživjeti na muzeološki način, kroz fotografije, novinske članke, dijelove opreme korištene u ratu, sredstva komunikacije iz tog perioda, originalne oznake kakanjskih jedinica, uniforme i mnoštvo drugih eksponata.
Na spratu se nalaze dvije stalne postavke: industrijska i etnološka. Industrijska postavka sastoji se od odjeljenja: rudarstvo, energetika, proizvodnja cementa te kino/bioskop. Seosko stanovanje, nošnja, tkalačka radinost te kazandžijski i grnčarski zanat integralni su dijelovi etnološke postavke.
Uz navedeno, posjetioci Muzeja Kaknja mogu vidjeti i koloritne fotografije nacionalnih spomenika sa područja Općine Kakanj, popraćene kratkim legendama.
U budućnosti se planira oformiti i stalna arheološka i historijska postavka. U tom smislu bitno je napomenuti da Muzej već posjeduje određene artefakte iz navedenih dviju zbirki, od kojih je nesumnjivo najvredniji pečatni prsten iz Srednjeg vijeka, pronađen na lokalitetu Donja Zgošća, a kojeg posjetioci već mogu vidjeti u izložbenim prostorijama Muzeja.
