DOM KULTURE KAKANJ, petak 16. decembar od 19:30
ULAZ: 8,00 KM
Roman Sikora: TRI DANA ili USPON I PAD GOSPODINA B.
Režija: TANJA MILETIĆ-ORUČEVIĆ
Prijevod: ADISA ZUBEROVIĆ
Dramaturgija: NEDŽMA ČIZMO
Scenografija i kostimografija: SABINA TRNKA
Muzika: HUSEIN ORUČEVIĆ
Konsultant za scenski pokret: EMIR FEJZIĆ
Kreacija i izrada lutke: SABINA TRNKA
Produkcija i aranžman songa: IGOR KASAPOVIĆ
Producent: MIROLJUB MIJATOVIĆ
Izvršni producent: DENIS KRDŽALIĆ
Inspicijent: ABIDIN ČOLAKOVIĆ
Gospodin B.: NUSMIR MUHAREMOVIĆ
Baba, Sestra, Djevojčica, Klinac 1, Elizabeta, 1. policajac: SNEŽANA VIDOVIĆ
Doktor, Dedo, Pljenitelj, Alois, Prežderani Englez: ADEM SMAILHODŽIĆ
Tomy, Klinac 2, Pavel, 2. policajac: SINIŠA VIDOVIĆ
Još jedan, Muškarac s cipelom, Beskućnik, Ogorčeni muškarac, Havel, Lucifer: ZLATAN ŠKOLJIĆ
O PREDSTAVI: Dramski tekst „Tri dana“, Roman Sikora, sam je tekst žanrovski determinirao kao crnu komediju, ali je proces postizanja komičkog efekta dosta složen, a humor je često korišten kako bi se sam lik, ali i publika, „odmakli“ od – u suštini – teške, realne i tragične sudbine glavnog lika.Priča „prati“ Gospodina B., koji, u veoma kratkom vremenskom periodu, od uspješnog bankara postaje beskućnik i umire na ulici, sam, bez ičije pomoći. Lik nam, već u uvodu, kaže da je mrtav, a u nastavku pratimo rekapitualaciju njegovog „uspješnog” života.
Retrospekcija i najava onoga što ćemo gledati, dramaturški je model koji je često koristio čiji je cilj u ovoj predstavi: ne saosjećati sa Gospodinom B., nego se istinski zapitati kakav je to svijet iz kojeg on dolazi, čiji je on proizvod, posljedica čega je takva njegova sudbina.Pisac „razvija“ sliku kapitalističkog društva, jednog okrutnog sistema, gdje čovjek, dok je dio tog velikog i snažnog “pogona koji se neprestano okreće” i proizvodi novac, ima i može sve. Međutim, ako samo nakratko „ispadne iz mehanizma” biva bačen na marginu društva.U ovoj predstavi umjetnički tim na čelu sa rediteljicom Miletić-Oreučević je nastojao ispričati priču čovjeka čiji je identitet sveden tek na simboličnu odrednicu u vidu jednog slova, slova „B“. Problem se usložnjava, jer čovjek, i nakon što je odbačen od strane kapitalističkog društva, i dalje svim srcem vjeruje u taj poredak, čak i nakon smrti. Ali Gospodin B. kroz sve svoje nedaće zadržava smiješnu i simpatičnu, u određenoj mjeri inspirirajuću dozu optimizma, kakvu može imati samo čovjek koji je nekada imao sve i osjetio lijepu stranu života. Time nas pisac, također, stavlja pred pitanje, da li je kapitalizam zapravo pakao na zemlji? Jesu li banke produžena ruka đavola, s kime mi zapravo potpisujemo ugovore?
