Povodom 4. godišnjice rada Muzeja Kaknja i Dana nezavisnosti BiH otvorena izložba “Stećci na području općine Kakanj”

Podijelite:

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest

Povodom 4.godišnjice rada Muzeja Kaknja i povodom Dana nezavisnosti BiH otvorena izložba je izložba “Stećci na području općine Kakanj” čiji je autor MA arheologije Adisa Lepić.

 

Izložba „Stećci na području općine Kakanj“ je ujedno rezultat skoro dvogodišnjeg rada na istoimenom projektu. “Projekat naučno-terenskog karaktera kao što je ovaj zahtjevao je veliki napor i trud tima ljudi koji su se odlučili raditi zajedno sa mnom. Tačno prije godinu i četiri mjeseca tadašnji menadžment JU KSC Kakanj, gospodin Aldin Šljivo odlučio je da ovaj tip projekta bude proveden u kakanjskoj općini. Popis srednjovjekovnih nekropola sa stećcima od 19 stoljeća do danas vršeni su u više navrata. Prvi put to se desilo 1887/1888. godine. Onaj najiscrpniji (ili najobimniji) desio se 1969. godine kada je Šefik Bešlagić uz podršku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i tadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika uspješno popisao stećke u Bosni i Hrcegovini, Crnoj Ggori, Srbiji i Hrvatskoj. Od davne 1969. godne do dana sličnog zadatka nije se niko prihvatio. Ipak od 2013 godine započeta je akcija ponovog popisa po općinama na inicijaticu pokojnog prof. Dubravka Lovrenovića. Sve sa istm ciljem kojim smo se i mi vodili: utvrditi brojno stanje nekropola i spomenika pojedinačno radi započinjanja sistematske zaštitu ovih spomenika. Do danas sličan projekat urađen je na području sljedećih općina: Hadžići, Jajce, Zenica i Tomislavgrad, a od danas isto možemo reći i za općinu Kakanj sa ukupno 48 nekropola, 355 stećaka.
Ovakvi i slični projekti u principu su klasične revizije kulturo-historijskog naslijeđa, materijalnih ostataka koja se provodi na samom terenu jer se radi o nepokretnoj kulturnoj baštini. Tako da nakon ovakve revizije danas znamo da smo vjerovatno zauvijek izgubili nekropolu stećaka u selu Desetnik, Pope, Brnj.. Također, možemo govoriti o nekropolama koje rapidno nestaju, ako mene pitate za mene to je svaka nekropola koja nije adekvatno zaštićena. U ovom slučaju najugroženije nekropole kakanjske općine su: Bijeli greb u Ričici (koja je ujedno i najveća nekropola sa 42 spomenika), Letoviše u Bijelom polju, Usijo u Obrama, Radin stup u Subotiju.
Jedna od najočuvanijih nekropola je Jesikovina ili Jesikovac u Nažbilju i Ivaničko-Zagradska u Zagrađu nad kojima je nadležnost preuzeo upravo  Muzej Kaknja, a čije uređenje je rađeno u okviru posebnih projekata” navela je u svom obraćanju autorica izložbe Adisa Lepić.


Izložbu koju ćete moći pogledati do 15. aprila tekuće godine čini 25 plakata na kojima su osnovni podaci o svakoj nekropoli pojedinačno kao i fotografije neki od najljepših ili najugroženijih stećaka. Osim toga tu su osnovne informacije o projektu, statistički podaci koji govore o procentu zastupljenosti određenih tipova stećaka kao i procenat ornamentisanih stećaka. Na izložbi su prikazani podaci i za dvije nekropole koje su dislocirane Crkvna u Donjoj Zgošći, danas jedan dio stećka nalazi se u Zemaljskom muzeju BiH i nekropola Banja u Tičićima danas u lapidariju Muzeja Kaknja. Cjelokupni ambijent izložbe upotpunjavaju radovi učenka Mješovite srednje škole Kakanj- maketa općine Kakanj sa označenim nekropolama i replika trenutno najukrašenijeg stećka koji se nalazi u općini Kakanj, a čiji original je pronađen u blizni Poljanskog mosta u Kraljevoj Sutjesci.
Autorica izložbe još je izrazila želju da se zahvali svima koji su bili dio ovog velikog projekta “Dozvolite mi da se zahvalim sljedećim ljudima, ustanovama i firmama: trenutnom načelniku Aldinu Šljivi, bivšem načelniku općine Kakanj Nerminu Mandri, direktoru JUKSC Mirzi Mušiji, kolektivu JU, a posebno Mirsadi Čaluk, Nijazu Neimarliji, Svetoliku Dojčinovu koji su me pratli tokom terenskog rada i direktno učestvovali u istom. Posebno sam zahvalna svim učenicima koji su pristali na volonterski terenski rad i svim mještanima koji su nam ustupili informacije od neprocjenjivog značaja. Za samu izložbu, njen koncept i dizajn zaslužni su : Muhamed Bešlagić, Emsad Marušić, Azra Merdić sa svojim učenicima, Kambur Print i Art media. Velika zahvalnica ide marketing timu JU KSC Kakanj na čelu sa Nermom Alagić kao i svim medijima koji su prenosili svaki naš izlazak na teren”.

Na izložbi se obratio i načelnik Općine Kakanj koji je ujedno bio inicijator ovog projekta Aldin Šljivo. Nakon što je čestitao Dan nezavisnosti BiH i 4. godišnjicu rada Muzeja Kaknja izjavio je sljedeće: “Ponos je biti Kakanjac kada imamo jednu ovakvu instituciju koja se stara o kulturno-historijskom naslijeđu i koja ima budućnost kada je u pitanju historija Bosne i Hercegovine. Mogu slobodno da kažem da je ovo jedan moderan muzej koji nas uvijek iznova iznenadi i oraspoloži sa nekim novim idejama i projektima. Želim im puno sreće i uspjeha u nastavku rada. Kada je u pitanju sam projekat “Popis stećaka na području općine Kakanj” reći ću da je ovo kraj prve faze projekta obzirom da ima dugoročniji cilj. Nakon što smo popisali i imamo kompletniju sliku stećaka naše općine, imamo uvjete da dalje krenemo da štitimo stećke i nekropole”.

Svim kakanjskim školama od strane JU KSC KAKANJ uručene su zahvalnice za doprinos projektu “Popis stećaka na području općine Kakanj”. Ovom prilikom još jednom se zahvaljujemo svim učenicima koji su volontirali a njih ima preko 80.

 

JU KSC KAKANJ

Podijelite:

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest

Posljedni članci

22. septembra rekreativna vožnja biciklima u okviru Evropske sedmice mobilnosti

Saznajte više

Muzejski dani kulturne baštine i turizma 2019.

Saznajte više

Viva film festival u Kaknju od 18. septembra

Saznajte više