Na današnji dan Srednjovjekovni grad Bobovac proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine

Podijelite:

Prije 15 godina, 6. novembra 2002. godine, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (BiH) nacionalnim spomenikom proglasila je historijsko područje – srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac, smješten nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, općina Vareš, na čijem je području registrirano još sedam nacionalnih spomenika.

Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosanske države. Podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini Vareš. Gradu se može prići iz dva smjera, i to od Kraljeve Sutjeske ili od Vareša.

S primarno obrambeno-strategijskim značajem, Bobovac je pružao efikasnu zaštitu bosanskim vladarima od bana Stjepana II. (1322-1353) i kralja Tvrtka I. Kotromanića (1353-1391) do Stjepana Tomaševića (1461-1463). Građen je u  nekoliko faza, duže od jednog stoljeća (početak XIV. – prvi decenij XV. stoljeća), Bobovac s 1100 m svojih bedema debljine 100-150 cm, s bansko-kraljevskim dvorom i četirima palačama, od kojih su tri bile u sastavu dvora, gradskim kapijama, crkvenim objektima, kapitelima, nalazima fresko-slikarstva i raznovrsnog zanatstva, crkvenim zvonima, kraljevskim mauzolejom koji ističe sakralno-kulturni karakter cijeloga ansambla, sa svojih impozantnih jedanaest kula, svjedoči o svojoj eminentno europskoj situiranosti i kvaliteti života.
Po svojoj osnovnoj namjeni , načinu arhitektonske izvedbe i posebno po svom istaknutom političkom značaju, koji je prelazio okvire bosanske srednjovjekovne države, Bobovac dostiže onu ulogu i funkciju što su ih za tadašnju Ugarsku imali Stolni Biograd (Szekesfehervár) i Višegrad. Njihov zajednički prauzor predstavljao je Aachen Karla Velikog sa stolnom crkvom i dvorom kao modelom prijestolnice koji se raširio diljem srednjovjekovne Europe.

Politička funkcija Bobovca ogleda se u činjenici da se unutar njegovih zidina čuvala bosanska kruna zbog koje je početkom XV. stoljeća, u nastojanju da je se domogne, ovu utvrdu pohodio tada najmoćniji europski vladar Sigismund Luksemburški.Bobovac su u svibnju 1463. zaposjeli Osmanlije, označivši time kraj njegove političke slave kao prijestolnice bosanskog kraljevstva.

Foto: Maketa Bobovca u Muzeju Kaknja

JU KSC KAKANJ

Podijelite:

Posljedni članci