KAKANJSKE PRIRODNE LJEPOTE: Ivničko – zagradska gradina

Podijelite:

Na pola sata hoda, utabanom stazom od Zagrađa, jednostavno se popeti na vrh Gradine, koji je kod mještana poznatiji pod nazivom Kacalj. Na Kacalj odnosno Vidikovac, kako ga u posljednje vrijeme nazivaju mnogi Kakanjci, može se doći i težim putem uz veliki uspon preko Ivnice i Skenderovića. S Gradine pruža se prekrasan panoramski pogled na Kakanj, ali i okolna sela. S obzirom na to da Gradina okomito pada prema Zagrađskom potoku i rijeci Zgošći, JU Kulturno-sportski centar Kakanj postavila je zaštitnu ogradu, a na samom platou na dvije ravni postavljene su natkrivene klupe sa stolovima, idealne za odmor u svim vremenskim uslovima.

U narodu je uvriježeno mišljenje da je Gradina u srednjem vijeku predstavljala predstražu na sjevernoj strani kraljevskog grada Bobovca. Da ovo nije daleko od istine pokazuje i nekropola stećaka (Ivničko –zagradska) koja se nalazi u neposrednoj blizini Kacalja, odnosno Vidikovca. Nedaleko od Gradine, u mjestu Doline u zaseoku Skenderovići, nalaze se ostaci nekadašnje crkve od koje su i danas vide dijelovi kamenja od kojeg je građena. Inače, navedeno područje je bogato florom i faunom, što je idealno za ljubitelje prirode, daleko od gradske vreve.

Po formi, četiri su ploče, dva sanduka i jedan sljemenjak. Tri stećka su orijentisana u pravcu istok-zapad, a četiri u pravcu sjever-jug. Lošije su izrade, a materijal od kojeg su izrađeni je miljevina i krečnjački konglomerat.

Gradine (gradišta) poznate su kao ostaci utvrđenih stalnih naselja na uzvisinama ili stražarskih mjesta, koje su se gradila u periodu Srednjeg vijeka.

O Ivničko-zagradskoj gradini postoji mit. Govori se o navodnom blagu i zlatnoj puški, koji su bili skriveni u prostorijama gradine.
Otkrili su ih starosjedioci naselja Ivnica, te nepoznati stranac. Uprkos upozorenju stranca da ne uzima ništa od pronađenog, što može biti popraćeno prokletstvom, domaći čovjek sa Ivnice nije mogao odoljeti zlatnoj puški, pa ju je ponio sa sobom. U povratku su ga napali hajduci, te je nesretno završio“.

Stećak je uobičajeni naziv za nadgrobni spomenik iz Srednjeg vijeka na širem području Bosne i Hercegovine, sjeverozapadnim dijelovima Crne Gore, zapadnim dijelovima Srbije i južnim dijelovima Hrvatske, uglavnom u Dalmaciji. Nekropola je groblje ili mjesto gdje se sahranjuju umrli. Izvorno značenje te riječi je „grad mrtvih“. Osim naziva nekropola, za srednjovjekovne lokalitete sa stećcima u upotrebi su i nazivi „grčko groblje“ i „svatovsko groblje“.

KakanjLive/UG Bazen Benat Kakanj

JU KSC KAKANJ

Podijelite:

Posljedni članci