Muzej Kaknja: Uskoro – Internacionalna tribina povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine

Podijelite:

Muzej Kaknja: Uskoro – Internacionalna tribina Dan državnosti Bosne i Hercegovine kroz razgovor eminentnih učesnika i poznavaoca historijskog kontinuiteta balkanskih država.

Tribina „Bosna i Hercegovina- scenografija mozaičnosti državnopravnih okvira i nacionalističkih ideologija“, četvrtak 25. novembar, Muzej Kaknja, 18:00 sati.

Učesnici tribine: – Prof. dr. Edin Radušić (Sarajevo)- Doc. dr. Branimir Janković (Zagreb)- Prof. dr. Amir Duranović (Sarajevo)- Doc. dr. Milivoj Bešlin (Beograd)

Moderatorica MA historije, Amra Veispahić

Muzej Kaknja svojim aktivnostima već uobičajeno je i dio je općinskog protokola obilježavanja značajnih datuma iz naše historije.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembar, ove godine u kakanjskom muzeju bit će u znaku održavanja internacionalne tribine „Bosna i Hercegovina-scenografija mozaičnosti državnopravnih okvira “.

Gosti predavači su dio historijskog naučnog miljea iz BiH, Hrvatske i Srbije koji će, pored ostalog,  kroz narativno propitivanje približiti nam historijske činjenice etnodiferenciranog osvješćivanja različitih konfesionalnih skupina bosanskohercegovačkog stanovništva od perioda Osmanskog carstva do danas.

Tribina će se održati 25. novembra (četvrtak), u Muzeju Kaknja s početkom u 18:00 sati.

Bosna i Hercegovina je paradigmatična državna konstrukcija mnogostranosti etnija, religija, politika i drugih segmenata identiteta koji mogu biti parametri pri razumijevanju šire geopolitičke historije južnoslavenskih zemalja. Svojom multiidentifikacijskom odrednicom Bosna i Hercegovina je naslijeđe južnoslavenskih naroda i njihovih kultura i kao takva djeluje i danas, iako u politički jako turbulentnom vremenu kada se pitanje njene održivosti sve više destabilizira a naročito onog dijela njenog identiteta kojim se ona vijekovima mozaično predstavlja kao geopolitički subjekt različitih pluraliteta: naroda, religija, konfesija..

Tribinom narativno propitujemo period etnodiferenciranog osvješćivanja različitih konfesionalnih skupina bosanskohercegovačkog stanovništva u vremenu trajanja Osmanskog Carstva na ovim prostorima. Vremenskom kontinuiranošću podaničkog statusa sa pojavom austrougarskog mandata uprave nad Bosnom i Hercegovinom, konfesionalno osvješćivanje ideološki se profilira okvirima etnonacionalizacije, odnosno izrazima: bosanski Srbi, bosanski Hrvati i (Kalajevi) Bošnjaci. Propitujemo uzroke i posljedice administrativno-političke posebnosti Bosanskog sandžaka (ejaleta, vilajeta), te statusa „corpus separatum“ (zasebnog tijela) kroz vištestoljetnu podaničku ulogu Bosne i Hercegovine u historiji dva potonula carstva/monarhije. Pitamo se da li je njena adaptacija sa ostalim južnoslavenskim državama kroz državnopravnu formulaciju Kraljevine Jugoslavije ugušila bosanskohercegovačku samosvjesnost, odnosno, je li socijalistička Jugoslavija progresivno artikulirala pluralnost kulturno-historijskih faktora bosanskog identiteta. Poredimo je (BiH) sa drugim sačinjavajućim jedinicima jugoslovenskih država (Kraljevine i SFRJ) i razmatramo tokove njenog progresivnog ili degradirajućeg razvoja.

Cilj realizacije tribine je naučno-valorizovanim pristupom razmotriti delikatna pitanja iz prošlosti naše zemlje radi postizanja što većeg nivoa educirane javnosti te umanjivanja pojava zloupotrebe historije u različite ideološke svrhe.

Spoznajmo historijske činjenice zarad bolje sadašnjosti i budućnosti

Podijelite:

Posljedni članci