Kakanjci imaju privilegiju da baštine kulturno-historijsko naslijeđe Bosne od najstarijih vremena do danas – U Muzeju Kaknja održana javna tribina

Podijelite:

Večeras je u Muzeju Kaknja održana javna tribina “Kraljeva zemlja proglašenje Bosne Kraljevstvom” u okviru Strategije kulturne politike ZE-DO kantona. Svojim prisustvom ali i učešćem na javnoj tribini večeras su nas počastile eminentne ličnosti iz našeg grada, svi zainteresovani kao i učenici iz Osnovne škole “Hamdija Kreševljaković” i STŠ “Kemal Kapetanović”.

Na ovoj veoma zanimljivoj javnoj tribini gosti predavači bili su prof.dr. Emir Filipović, dr. Enes Dedić i Edin Bujak MA.

Enes Dedić u svom izlaganju je naveo:
“Gledano kroz prizmu historijskog naslijeđa i aktuelnog razdražljivog stanja duhova krunisanje prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i danas nudi više nedoumica nego što nudi odgovora. Izvornu podlogu o uzdizanju Bosne u rang kraljevstva možemo uporediti sa putokazima od mrva kruha koje su na brojnim mjestima pojele ptice stvarajući na taj način niz zagonetki. I danas u naučnom diskursu postoje oprečni stavovi o najvažnijim elementima u vezi sa Tvrtkovim krunisanjem od kojih se izdvajaju pitanja vremena i mjesta krunisanja, identitet osobe odnosno institucije koja je stala iza obreda krunisanja, te pitanje koja je to kruna poslužila za ovaj čin. Odgovori na pobrojana pitanja kroje širu sliku karaktera kraljevstva na čijem se čelu od 1377. nalazio Tvrtko I Kotromanić a koje je trajalo do 1463. godine. Ponovna analiza izvorne građe i kontekstualizacija dosadašnjih naučnih saznanja omogućuju da se o jednom od najznačajnijih događaja u bosanskohercegovačkoj historiji progovori jezikom oslobođenim ideoloških naslaga”.

Emir O. Filipović istaknuo je sljedeće:
“Srednjovjekovni bosanski vladari tokom stoljeća opstojnosti bosanske države stolovali su u više utvrđenih gradova u kojima su se nalazili njihovi dvorovi sa svim potrebnim elementima za upravljanje onovremenom državom. Najveći broj stolnih mjesta bosanskih vladara nalazio se na prostoru Kraljeve zemlje. Prvobitno su se dvorovi bosanskih vladara nalazili u Visokom, na Bobovcu i Kraljevoj Sutjesci. Promjenom političke situacije u XV stoljeću bosanski kraljevi su upravljali zemljom iz Jajca”.

Nakon izlaganja gostiju predavača uslijedila je diskusija o navedenim temama.

Ovom prilikom zahvaljujemo se svima koji su nas danas posjetili u muzeju i onima koji su učestvovali u diskusiji.

JU KSC KAKANJ

Podijelite:

Posljedni članci