Na današnji dan 1377. godine krunisan je Ban Tvrtko I iz dinastije Kotromanića, čime je uspostavljena nezavisna Kraljevina Bosna. Tvrtko se krunisao kraljem Bosne u mjestu Mile kod Visokog (današnji Arnautovići), što je krunidbeno mjesto i svih kasnijih bosanskih kraljeva.
Nakon smrti ugarskog kralja 1382. godine izbili su nemiri na područjima dalmatinske obale, te je kralj Tvrtko iskoristio tu priliku da pošalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzme potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima. On je pripojio Bosni Split, Trogir, Šibenik, te ostrva Brač, Korčulu i Hvar.
Prvog bosanskog kralja okrunio je djed, odnosno episkop ili poglavar šizmatičke Crkve bosanske u mjestu Mili, a to su današnji Arnautovići kod Visokog. Krunisanje se izvršilo u crkvi svetoga Nikole.
Ostaci crkve u kojoj je krunisan Tvrtko I Kotromanić
Vrhunac srednjovjekovne moć
U to vrijeme evropske vladare krunisale su katolička i pravoslavna crkva. Bosanske kraljeve je ipak krunisala Crkva bosanska, sa izuzetkom posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića koji je 1461. godine krunisan papinskom krunom u Jajcu. Markantno je to što je na taj način srednjovjekovna Bosna izražavala svoj politički i crkveni suverenitet koji je bio upravo utemeljen na odnosu između vladara i Crkve bosanske. Bosna je za vrijeme njegove vladavine proživljavala vrhunac svoje srednjovjekovne moći, a svoje granice je proširila na dijelove sadašnje Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
U posljednjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen 1386. godine, te u ljeto 1388. godine kod Bileće, kada Bošnjani na čelu s knezom Vlatkom Vukovićem pobjeđuju Osmanlije.
Iz bitke na Kosovu Bošnjani se vraćaju bez dramatičnih gubitaka. Poslije Tvrtkove smrti 1391. godine ponovo nastupa nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana ugarsko-bizantskim rivalstvom koje po ko zna koji put zavađa bosansko plemstvo. Ovo rezultira čestom promjenom bosanskih kraljeva, a i Ugarska također pokušava iskoristiti priliku u svojim pretenzijama na Bosnu.
Historija.ba/JU KSC Kakanj
