Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, stećci, najcjelovitiji su i najreprezentativniji izraz bosanskog srednjovjekovlja. Svojim rasprostranjenošću, oblicima, natpisima i umjetničkom izradom svjedoče o bogatom kulturnom kontekstu iz kojeg su uspjeli preživjeti do današnjih dana. Do danas je na području općine Kakanj poznata 71 nekropola sa stećcima, prema zvanično publiciranim podacima. U radovima Šefika Bešlagića, Muhameda Kreševljakovića i u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine uglavnom se nalaze osnovni podaci o nekropolama stećaka na području općine Kakanj.

U Kaknju se nalazi i jedna od najpoznatijih nekropola stećaka na lokalitetu Crkvina u Zgošći, na kojoj je evidentiran najljepše izrađeni stećak u obliku sljemenjaka s postoljem. Sve ovo je izuzetan pokazatelj značaja teritorija današnje općine Kakanj u srednjem vijeku, odnosno uključenosti istog u društvena, ekonomska, religijska i politička kretanja unutar srednjovjekovne bosanske države.

Trenutno u organizaciji Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj evidentirano je ukupno 30 nekropola na 22 mjesta.

 

Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj sve više pažnje posvećuje zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa s ciljem da našu kulturnu baštinu na najbolji mogući način uredi i zaštiti za buduće generacije ove općine, ali i države Bosne i Hercegovine.

Do sada je JU KSC Kakanj uredila dva vidikovca, nekropolu stećaka na Ivničko-zagradskoj gradini i nekropolu stećaka u selu Nažbilj.

Cijeli lokalitet u Nažbilju na kojem se nalaze stećci ograđen je drvenom ogradom, uređen je prilaz nekropoli te smo postavili piknik klupe i stolove sa nadstrešnjicom, kako bi građani općine Kaknja, ali i Bosne i Hercegovine koji kao turisti posjete nekropolu imali što potpuniji ugođaj.

Na zapadnoj strani sela Nažbilj nalazi se jedna od najvećih nekropola na području Općine Kakanj. Lokalitet je poznat u literaturi pod nazivom Jaskovac, dok se u narodu naziva Jesikovina. Prema ranijim podacima ova nekropola brojala je oko 58 stećaka. Zadnjom evidencijom ustanovljeno je da je većina stećaka utonula ili pomjerena, tako da možemo reći da nekropola Jesikovina/Jesikovac danas broji 47 stećaka. Po svojoj formi većina stećaka je u obliku sanduka ili ploča. Uglavnom su klesani od krečnjaka i krečnjačkog konglomerata. Nekoliko stećaka je bilo ukrašeno ali njihovi motivi su uništeni. Prema sjećanju mještana, navodno su bili ukrašeni motivima polumjeseca. Osim stećaka nazire se i nekoliko grobova bez spomenika.

Broj stećaka: 47

Ivničko – zagradska gradina

Na pola sata hoda, utabanom stazom od Zagrađa, jednostavno se popeti na vrh Gradine, koji je kod mještana poznatiji pod nazivom Kacalj. Na Kacalj odnosno Vidikovac, kako ga u posljednje vrijeme nazivaju mnogi Kakanjci, može se doći i težim putem uz veliki uspon preko Ivnice i Skenderovića. S Gradine pruža se prekrasan panoramski pogled na Kakanj, ali i okolna sela.

S obzirom na to da Gradina okomito pada prema Zagrađskom potoku i rijeci Zgošći, JU Kulturno-sportski centar Kakanj postavila je zaštitnu ogradu, a na samom platou na dvije ravni postavljene su natkrivene klupe sa stolovima, idealne za odmor u svim vremenskim uslovima.tacija: sjeverozapad – jugoistok

U narodu je uvriježeno mišljenje da je Gradina u srednjem vijeku predstavljala predstražu na sjevernoj strani kraljevskog grada Bobovca. Da ovo nije daleko od istine pokazuje i nekropola stećaka (Ivničko –zagradska) koja se nalazi u neposrednoj blizini Kacalja, odnosno Vidikovca. Nedaleko od Gradine, u mjestu Doline u zaseoku Skenderovići, nalaze se ostaci nekadašnje crkve od koje su i danas vide dijelovi kamenja od kojeg je građena. Inače, navedeno područje je bogato florom i faunom, što je idealno za ljubitelje prirode, daleko od gradske vreve.

Po formi, četiri su ploče, dva sanduka i jedan sljemenjak. Tri stećka su orijentisana u pravcu istok-zapad, a četiri u pravcu sjever-jug. Lošije su izrade, a materijal od kojeg su izrađeni je miljevina i krečnjački konglomerat.

Gradine (gradišta) poznate su kao ostaci utvrđenih stalnih naselja na uzvisinama ili stražarskih mjesta, koje su se gradila u periodu Srednjeg vijeka.

O Ivničko-zagradskoj gradini postoji mit. Govori se o navodnom blagu i zlatnoj puški, koji su bili skriveni u prostorijama gradine.

„Otkrili su ih starosjedioci naselja Ivnica, te nepoznati stranac. Uprkos upozorenju stranca da ne uzima ništa od pronađenog, što može biti popraćeno prokletstvom, domaći čovjek sa Ivnice nije mogao odoljeti zlatnoj puški, pa ju je ponio sa sobom. U povratku su ga napali hajduci, te je nesretno završio“.

Stećak je uobičajeni naziv za nadgrobni spomenik iz Srednjeg vijeka na širem području Bosne i Hercegovine, sjeverozapadnim dijelovima Crne Gore, zapadnim dijelovima Srbije i južnim dijelovima Hrvatske, uglavnom u Dalmaciji. Nekropola je groblje ili mjesto gdje se sahranjuju umrli. Izvorno značenje te riječi je „grad mrtvih“. Osim naziva nekropola, za srednjovjekovne lokalitete sa stećcima u upotrebi su i nazivi „grčko groblje“ i „svatovsko groblje“.

 

JU KSC KAKANJ