SJEĆANJE NA JEDAN STARI ZANAT: NA PODRUČJU BRNJICA SVOJEVREMENO SU SE PRAVILA “BRDA”

Podijelite:

Stariji znaju da se na području Brnjica svojevremeno pravila „brda“ i da su se prodavala po cijeloj Bosni i Hercegovini, pa i bivšoj Jugoslaviji. Sa ovog područja bilo je dosta ljudi koji su se bavili ovim zanatom. Jedan od njih je i Hamid Selimović iz sela Turalići. Ovim poslom bavio se oko 20 godina, a prestao je praviti brda nekoliko godina pred rat.

Izradom “brda” počeo sam se baviti u svojoj dvadesetoj godini, tačnije krajem šezdesetih godina. Zanat sam naučio od svog oca, a, prema njegovim riječima, on je to naučio od svog oca. Brda se prave od jače trstike i pamučnog konca, a koriste se za razna tkanja. Njihova dužina se kretala od 60 do 100 centimetara, a sve je zavisilo od toga šta se želi tkati. Mi smo to radili i pravili tokom zime, a u proljeće ili pred kraj zime smo nosili brda po Srbiji i Hercegovini i prodavali. S obzirom da mnogi ljudi nisu nigdje radili, to nam je bio izvor prihoda. Izradom i prodajom brda moglo se ponešto i zaraditi. Danas se, ovim starim zanatom, koji je nekada bio čuvan na ovom području niko ne bavi, sve je manje ljudi koji  znaju praviti brda, pa će ovaj zanat vjerovatno izumrijeti – priča Hamid.

Brdarski zanat je jedan od starih zanata koji je bio raširen u nekim selima oko Zenice i Kaknja. U savremenom društvu upotrebljava se industrijski proizvedeni tekstil, ali se, ipak, još uvijek, tkaju i domaće tkanine (ponjave, stolnjaci, marame i sl.), za čiju proizvodnju su, pored ostalog, potrebna i brda za tkačke stanove.

Tri vrste brdila

Preneseno iz: Kakanjski glas, 8. novembar 1996. godine, broj 27

O ovom lijepom starom zanatu pisala je etnologinja Ljiljana Beljkušić-Hadžidedić, rad je publiciran od strane Muzeja grada Zenice, zajedno sa drugim radovima sa XI savjetovanja etnologa Jugoslavije iz 1970. godine.

IMG_6296

Brdo u Muzeju Kaknja

Podijelite:

Posljedni članci