Ramazanski koncert najljepših ilahija u Domu kulture Kakanj

Obavještavaju se građani da će se u utorak 21.05.2019. godine u Domu kulture Kakanj održati ramazanski koncert najljepših ilahija uz pratnju hora Muzičke škole u saradnji sa OŠ 15.april sa početkom u 18:00 sati.

Organizator: Udruženje Dječija nota Zenica, RuvexMusic produkcija

Dirigent: akademska profesorica Aldina Aganović

Informacije i rezervacije na biletarnici ili u prostorijama Muzičke škole.

Pokrovitelji: Općina Kakanj, KSC Kakanj, NTV IC Kakanj (medijski pokrovitelj) i specijalni pokrovitelj dron.ba video produkcija.

Filmovi Hladni rat, Pawela Pawlikowskog i Moje nevjerojatno ljeto sa Tes, Stevena Wouterlooda u Domu kulture Kakanj – Saradnja gradonačelnika Sarajeva i načelnika Kaknja urodila plodom

Saradnja dva načelnika, gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake i načelnika Kaknja Aldina Šljive urodila plodom.

Operacija kino, projekat Obale Art Centra u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom tokom godine, izvan festivalskih datuma i lokacija, posjećuje gradove Bosne i Hercegovine, promovirajući najnovija svjetska i evropska filmska ostvarenja, te publici širom države donosi dio programa i atmosfere Sarajevo Film Festivala. Operacija kino ide u susret svojoj publici nudeći novo i drugačije filmsko iskustvo kroz pažljivo pripremljene aktivnosti, sa posebnim fokusom na promociju i razumijevanje filma. U skladu sa tim odabrani su zanimljivi filmovi za najmlađe i odrasle. Pažljivo pripremljeni filmski sadržaj ima za cilj da doprinese podizanju svjesti značaja filma u obrazovanju. Da se kroz realizaciju filmskih aktivnosti/projekcija, doprinese razvoju nove generacije filmske publike i stvaranje kulture odlaska u kino.

Prvi dio ljetne turneje 2019. održaće se u junu i julu, a nastavak slijedi u septembru. Publika širom Bosne i Hercegovine biće u prilici da vidi dva ostvarenja, HLADNI RAT, Pawela Pawlikowskog i MOJE NEVJEROVATNO LJETO SA TES, Stevena Wouterlooda, a projekcije su besplatne.

Više informacija o filmovima:

COLD WAR / HLADNI RAT
Pawel Pawlikowski
Poljska, Francuska, Velika Britanija, 2018, 82 min.
“Hladni rat”, posljednji film Pawela Pawlikowskog jednako je osvojio naklonost i kritike i publike. Ovaj je film uz ogroman interes publike svečano otvorio prošlogodišnji, 24. Sarajevo Film Festival. Poljski redatelj i ove se godine vraća na Sarajevo Film Festival, i to kao dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 25. Sarajevo Film Festivala (16-23. august 2019.), čiji će program Posvećeno prikazati bogatu retrospektivu njegovih radova. Za film “Hladni rat”, čija je priča nadahnuta stvarnim životom njegovih roditelja, osvojio je brojna priznanja, počev od nagrade za najbolju režiju na Festivalu u Cannesu 2018., dobitnik pet Evropskih filmskih nagrada, među kojima su nagrade za najbolji film, režiju i glumicu (Joanna Kulig). “Hladni rat” je bio nominiran i za Oscara 2019. godine u tri kategorije: za film izvan engleskog govornog područja, režiju i fotografiju (Lukasz Zal). “Ovaj film je tako divan i lijep da ne želite trepnuti dok ga gledate”, rekao je za ovaj film redatelj Alexander Payne. Britanski The Times ovaj film je nazvao “remek djelom u svakom pogledu”…
Pawlikowski je 2015. osvojio Oscara za najbolji strani film za film “Ida”, koji je prije toga prikazan na 20. Sarajevu Film Festivalu i oduševio publiku.

MOJE NEVJEROVATNO LJETO SA TES / MY EXTRAORDINARY SUMMER WITH TESS
Steven Wouterlood
Holandija, Njemačka, 2019, 84 min.
“Moje nevjerovatno ljeto sa Tes” debitantski je dugometražni film nizozemskog redatelja Stevena Wouterlooda. Temeljen na nagrađivanom romanu Anne Woltz, omiljene nizozemske spisateljice mladih, ovaj je film dobitnik specijalnog priznanja žirija programa Generation Kplus ovogodišnjeg Berlinalea, gdje je film premijerno prikazan. Film je dobitnik međunarodne Emmy Kids nagrade i nagrade na Toronto Kids Int. Film Festivalu.
Film je obiteljska drama: bavi se odnosom dječaka koji se priprema za ono najgore i djevojčice koja mu pomaže da pronađe najbolje u sebi. Iako se prisiljava na samoću da bi se zaštitio od tuge, u pustolovinama koje doživljava s djevojčicom Tess, shvatiti će koliko je porodica stvarno važna. Istražujući obiteljske odnose, film naglašava važnost međusobne ljudske povezanosti. Magazin Variety ovaj je film proglasio jednim od 10 europskih filmova koji se moraju pogledati.

Projekcije su zakazane za 19. i 20. juni u 20:00 sati.

JU KSC Kakanj i SFF započinju saradnju, a ovo je samo uvod.

JU KSC KAKANJ

Načelnik Aldin Šljivo uputio molbu ministrici odbrane BiH: Tragamo za eksponatima izložbe o narodnom heroju Rudiju Čajavecu

Načelnik Aldin Šljivo uputio je molbu ministrici odbrane BiH u vezi pokušaja da se pronađu eksponati izložbe o narodnom heroju Rudiju Čajavecu. U dopisu se kaže:

Poštovana,

uvažavajući Vaš vrijedni angažman i zalaganje na dužnosti ministrice odbrane BiH, obraćam Vam se molbom za pomoć.

U Kaknju je prije nekoliko godina osnovana muzejska ustanova. Jedan od važnih segmenata u radu Muzeja Kaknja je i zaštita tekovina Narodnooslobodilačkog antifašističkog rata 1941-1945.

Posebno se ponosimo činjenicom da je u našem gradu 1. aprila 1911. godine rođen čuveni partizanski pilot Rudolf Rudi Čajavec. U Kaknju postoji ulica koja nosi ime Čajaveca, a ispred Muzeja Kaknja smo postavili bistu ovog narodnog heroja.

Tragamo i za ostalim eksponatima koji svjedoče o životu i borbi Čajaveca. Došli smo do informacije da je novembra 1982. godine u rodnoj kući Rudija Čajaveca u Kaknju otvorena spomen-zbirka posvećena životnom putu ovog prvog partizanskog pilota.

Radilo se o povremenoj postavci koju su u Kakanj donosili i poslije odnosili pripadnici Srednje vojne vazduhoplovno-tehničke škole Rajlovac.

Spomen-zbirka je sadržavala memorijalni dio posvećen djetinjstvu, stasavanju i razvojnom putu Rudija Čajaveca, a drugi dio je prikazivao nastanak i razvoj Ratnog vazduhoplovsta počevši od prvih borbenih akcija partizanskih aviona maja 1942. godine. Spomen-zbirka je sadržavala i ordenje dodijeljeno Rudiju Čajavecu – Spomenicu 1941, Orden narodnog heroja i Orden zasluga za narod prvog reda.

Molimo Vas da, u skladu s mogućnostima, inicirate aktivnost provjere da li je možda u nekom magacinu ili nekom prostoru vojnih objekata u Rajlovcu sačuvano nešto od tih eksponata.

Ukoliko se ustanovi da nešto od eksponata postoji, molimo Vas da nas o tome obavijestite kako bismo dogovorili modalitete izlaganja istih javnosti, a sve u cilju da podsjetimo na herojsku borbu narodnog heroja Rudolfa Rudija Čajaveca.

Molim primite izraze moga dubokog poštovanja.

Načelnik Općine Kakanj Aldin Šljivo

Kakanj je ponosan što može mališanima pokloniti najbolja pozorišna ostvarenja za djecu iz BiH i regiona – Festival FEDU

5. Festival dječije umjetnosti se ove godine prvi put održavao u Kaknju! Jučer je JU KSC Kakanj ugostila veliki broj mališana ali i gostiju iz drugih gradova koji su bili dio ovog velikog projekta i lijepe priče koja je posjetila i Kakanj.

Naime, nakon pozorišne predstave “Bajka o izgubljenom vremenu” koja govori i podsjeća na smrtnost svakog pojedinca, na malu količinu vremena koje posjedujemo da bi živjeli onako kako nam to govori srce, upriličena je radionica “Kamen po kamen”, a u sklopu FEDU festivala za učenike iz Kaknja. Nakon toga, održana je još jedna radionica i to za mlađi uzrast pod nazivom “Pričaonica”. Radionice su vodili stručnjaci iz Zagreba, koji su također dio FEDU priče.

Pepeljugu, bajku koja je obilježila ili samo proletjela kroz djetinjstvo svakog od nas najviše je oduševila mališane iz Kaknja. Kroz priču o skromnoj, nesebičnoj ali i nesretnoj djevojčici mališanima poruka predstave je da se dobrota, skromnost i nesebičnost uvijek na kraju isplate. Koliko god pravda, sreća i zaslužen odmor bili daleko, koliko god nam se u životu problemi činili velikima, moramo znati da će “bolje sutra” svakako doći i da ga svo zlo i sva nepravda ovog svijeta ne mogu zaustaviti.

Da dobro uvijek pobjeđuje čuli smo milijun puta, ali i milijun puta smo vidjeli da to baš i nije tako, a ova Pepeljuga nam je poručila da nikada ne smijemo prestati vjerovati u bolje sutra i da ćemo dobrotom zaslužiti dobro.

Kakanj je ponosan što može mališanima pokloniti najbolja pozorišna ostvarenja za djecu iz BiH i regiona – Festival FEDU! Ponosno ističemo da je Kakanj grad međunarodnih festivala. Zahvaljujemo se Općini Kakanj, direktoru Festivala Fahrudinu Kučuku, izvršnoj direktorici Indiri Kučuk Sorguč, direktoricama i direktorima osnovnih škola i svima koji su dali svoj doprinos da FEDUJEMO u Kaknju.

Pepeljuga

Magična predstava o izgubljenom vremenu

Vrijeme. Što li je vrijeme doli oku nevidljiva supstanca koja se može čuti u otkucaju srca, vidjeti iza očnog kapka, tamo unutra i osjetiti u svakoj pori ljudske kože. Ono je svugdje i nije nigdje. Ali ko još danas sluša srce kako kuca, ko se usudi zaviriti iza očnog kapka i ko uopće ikada pomisli na pore?

JU KSC KAKANJ

Danas Dom kulture Kakanj slavi svoj 52. rođendan

1967. godine u Kaknju otvoren Dom kulture

Povodom 52. godišnjice postojanja i rada JU KSC Kakanj nedavno je upriličila otvorenje muzejske izložbe “Direktori JU” koja je još uvijek izložena u foajeu Doma kulture i može se posjetiti.

Kakanj je 1967. godine dobio izvanredno lijepu, modernu i nadasve funkcionalnu zgradu, koju po njezinoj namjeni i u socijalističkom maniru nazvaše Dom kulture. Lociran na Plandištu, gdje su do tada bile tri kuće Zudera i još nekih porodica, trebalo je da opravda naziv kako po aktivnostima u njemu, tako i po ponašanju Kakanjaca. Sve kulturne institucije smjestiše se u ovu zgradu: Biblioteka i čitaonica, Kino, Kulturno-umjetničko društvo “Dikan”, Radnički univerzitet i još neke, a osta prostora i za stan domara Ivice Kneževića. Velika sala sa prostranom pozornicom, opremljenom velikim pokretnim kulisama i reflektorima, ispred koje je podij za orkestar, mogla je garantovati uspješan nastup i najvećim ansamblima. To je ujedno bila i kinosala u kojoj su postojale mogućnosti prikazanja filmova u najsavremenijoj tehnici, sa velikom projektovanom slikom i stereo zvukom.

 

Zahvaljujući i dobro osmišljenom programu njegovog direktora i još važnijoj materijalnoj podršci čelnih ljudi Općine i Rudnika Kakanj, Dom kulture posta mjesto gostovanja Sarajevskog pozorišta, i njegovih ansambala Drame i Opere, ali i umjetničkih grupa iz drugih kulturnih centara tadašnje države, te su Kakanjci imali priliku uživati u najznačajnijim kulturnim događanjima toga vremena. Bilo je ponekada i nastupa umjetničkih grupa iz inozemstva. Održavani su u Domu kulture i koncerti poznatih muzičkih zvijezda, izložbe najvećih umjetnika tadašnje nam države. Kako je u njemu postojala najveća sala u gradu, tu su se održavale i razne svečanosti, naročito obilježavanja važnih godišnjica iz prošlosti naše države, dodjeljivala priznanja i sl.

U Muzeju Kaknja se čuva primjerak pozivnice za otvaranje Doma kulture u Kaknju

U njegovom okrilju rodilo se i više kulturnih manifestacija, posebno nekoliko festivala, kao što su “Mladi pjevaju proljeću”, gdje su se pojavljivali kakanjski pjevački talenti, zatim Festival osnovnih škola itd.

U njemu su svoje probe i nastupe imali KUD “Dikan”, “Tamburice”, Rudarska glazba te druge umjetničke grupe. U bibilioteci i čitaonici organizovane su književne večeri, nastupi znanih i manje znanih mladih pjesnika te raznovrsne izložbe.

U Radničkom univerzitetu održavani su kursevi i seminari, a dosta Kakanjaca steklo je naknadno i diplomu svoga budućeg zanimanja. Stanimir i Mišo su uspostavili vezu sa srednjim i višim školama u zemlji, pa onaj ko je želio da uz rad još i uči mogao je doći do kakve diplome.

Za većinu Kakanjaca, pored bioskopa, najpopularnije je mjesto u Domu kulture bila kafana. Dvija dijela kafane u lijevom krilu toga doma (jedna u prizemlju i druga na spratu) pružali su veliki ugođaj. Obično je danju radio samo dio kafane u prizemlju, a navečer je bilo pravo zadovoljstvo sjesti i zabavljati se sa društvom u dijelu kafane na spratu. Probrano osoblje (a pogotovo Šaćir, Kerim i Tidža), uz neobični interijer, odavali su neki glamur koji nije isčeznuo ni nakon više godina rada te pomalo neobične kafane. Ugledne goste i poslovne partnere njihovi su domaćini izvodili u ovaj objekt. Subotom navečer obično je svirala muzika i u ugodnom ambijentu moglo se i zaplesati. Ovdje su organizovane i maturske večeri te dočeci novih godina. Sve je to uticalo da je Dom kulture u gradu postao centar oko koga se sve okretalo i najživlji dio Kaknja.

 

“Ih, kako bih te ja” pozorišna predstava večeras u Domu kulture Kakanj

Predstava neobičnog naziva “Ih, kako bih te ja” bit će odigrana danas 30. aprila u Domu kulture Kakanj, sa početkom u 19:30 sati.

Da je naslov dvosmislen te da može da “znači ono, ali i ovo”, riječi su glumice Jasne Ornele Bery, koja obilježava jubilej “40 i nešto” godina stvaralaštva na pozorišnim daskama, u filmovima i televizijskim serijama.

Predstavu je režirao Irfan Avdić, adaptaciju i dramatizaciju uradili su Vuk Marinić i Vedrana Božinović, a u predstavi igraju, osim Jasne Ornele Bery, Vuk Marinić i Mario Drmać. Predstavu je producirala sama glumica, a kostimografiju i scenografiju radile su Adisa Vatreš-Selimović i Sanja Džeba.

Sa ovom predstavom se svi mogu povezati i uživati u komediji.  Svaki bračni par se može pronaći u svakoj sceni. To su prizori iz svakodnevnog života koji na duhovit način prikazuju kako ubiti svog supružnika s ljubavlju.

ULAZ: 8 KM

JU KSC KAKANJ

Ne propustite – Sutra u Domu kulture Kakanj predstava “Ih, kako bih te ja”

Predstava neobičnog naziva “Ih, kako bih te ja” bit će odigrana sutra 30. aprila u Domu kulture Kakanj, sa početkom u 19:30 sati.

Da je naslov dvosmislen te da može da “znači ono, ali i ovo”, riječi su glumice Jasne Ornele Bery, koja obilježava jubilej “40 i nešto” godina stvaralaštva na pozorišnim daskama, u filmovima i televizijskim serijama.

Predstavu je režirao Irfan Avdić, adaptaciju i dramatizaciju uradili su Vuk Marinić i Vedrana Božinović, a u predstavi igraju, osim Jasne Ornele Bery, Vuk Marinić i Mario Drmać. Predstavu je producirala sama glumica, a kostimografiju i scenografiju radile su Adisa Vatreš-Selimović i Sanja Džeba.

Sa ovom predstavom se svi mogu povezati i uživati u komediji.  Svaki bračni par se može pronaći u svakoj sceni. To su prizori iz svakodnevnog života koji na duhovit način prikazuju kako ubiti svog supružnika s ljubavlju.

ULAZ: 8 KM

JU KSC KAKANJ

 

Završen 17. Festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva u Konjicu – Za Kakanj 7 nagrada

U Konjicu je sinoć upriličena ceremonija zatvorenja 17. Festivala srednjoškolskog dramskog stvaralaštva u organizaciji AP Neretva, a stručni žiri u sastavu Miroljub Mijatović, Adisa Zuberović i Fatima Kazazić je dodijelio nagrade za pojedince, trupe, te ostala ostvarenja iz oblasti pozorišne umjetnosti u dvije kategorije. U kategoriji srednjih škola STŠ “Kemal Kapetanović” osvojila je tri nagrade za predstavu “Ožalošćena porodica i to:
– Emin Brkić kao najbolji glumac za ulogu Gina,
– nagrada za muziku koja je pripala bandu u predstavi i
– 3. osvojeno mjesto.

U kategoriji pozorišta, Dramskom studiju JU KSC Kakanj su pripale 4 nagrade za predstavu “Pozdravi nekog”:
– Ameru Javorašu kao najboljem glumcu za ulogu Javoraš u predstavi,
– za tekstualni predložak/odabir teksta,
– za dizajn svjetla i
– nagrada za kolektivnu igru.

Čestitamo!

JU KSC KAKANJ

Sutra u Domu kulture Kakanj koncert Rudarske glazbe

Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate „Drugi aprilski koncert Rudarske glazbe“ koji će se održati sutra 27.04.2019. godine sa početkom u 19:00 sati u Domu kulture Kakanj.

Nemoguće je zamisliti bilo kakvu manifestaciju prilikom obilježavanja praznika, jubileja, radnih uspjeha, kulturnih i sportskih manifestacija i komemoracija, a da Rudarska glazba ne doprinese atmosferi svojim učešćem.

Repertoar im je veoma širok, od koračnica do klasike, od Verdija i Štrausa do domaćeg melosa.

Osim značajnih nastupa na paradama u Beogradu i Sarajevu, nezaboravnih prvomajskih budnica i koncerata, kakanjski muzičari, učestvovali su i u snimanju televizijskih emisija te dva domaća filma. Za uspjehe u radu Rudarska glazba, koju od njezina nastanka finansira kakanjski rudnik, dobila je niz priznanja, među kojima i najviše općinsko priznanje.

Od 2014. dirigent je Arnes Bajramović. Neke procjene govore da u ovom orkestru učilo i naučilo svirati duhačke instrumente u pokretu oko 500 Kakanjki i Kakanjaca.