ODRŽANA OSNIVAČKA SKUPŠTINA UDRUŽENJA MREŽA NEZAVISNIH KINO PRIKAZIVAČA
Na otvaranju osnivačke skupštine Udruženja Mreža nezavisnih kino prikazivača prisutnima se obratio predsjednik Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo Antonio Beus. U svom iscrpnom izlaganju prisutnim odgovornim iz upravnih tijela dvorana iz 14 gradova iz gotovo svih Kantona Federacije BiH istakao je da je proces nabavke opreme završen prošle sedmice sa potpisivanjem ugovora sa odabranim izvođačima radova na međunarodnom tenderu završenom početkom januara ove godine. Oprema za 13 dvorana u lokalnim zajednicama Federacije BiH je naručena po najboljim uslovima na tržištu te je krenuo period od 3 mjeseca za dostavu i instalaciju iste u svim dvoranama. Ono što je jednako važno u okviru realizacije projekta digitalizacije i modernizacije dvorana je da Udruženje omogućava pozicioniranje Mreže nezavisnih kino prikazivača kao relevantnog faktora na tržištu kino distribucije i prikazivanja u BiH i centralizovane odnose sa svim distributerskim kućama koje djeluju na teritoriji Bosne i Hercegovine
Takođe je istakao da će se putem Udruženja u narednom periodu organizovati obuka tehničnog osoblja i odgovornih u poslovima lokalne distribucije, marketinga i promocije te dodatnu edukaciju istih putem organizacije događaja vezanih za sve aspekte stručnog usavršavanja u navedenim poslovima te da će Udruženje svim članovima biti na usluzi kao servis za poslove programinga, promocije i marketinga. Naglašeno je da cijeli projekat ne bi bio moguć bez apsolutnog razumjevanja i podrške Ministrice Kulture i sporta Federacije BiH Zore Dujmović i Vlade Federacije BiH.
Radna atmosfera tokom održavanja osnivačke Skupštine Udruženja Mreža nezavisnih kino prikazivača
Skupština je nastavljena formalno pravnim dijelom u okviru kojeg je usvojen Statut Udruženja i dnevni red skupštine, izabrani Predsjednik Skupštine, Predsjednik i članovi Upravog odbora Udruženja i tako su se stekli uslovi za registrovanje istog kod nadležnih institucija.
Potom je otvorena diskusija za sve prisutne u toku koje su svi odgovorni i delegacija Fondacije za kinematografiju Sarajevo imali otvorene i konstruktivne razgovore po svim pitanjima vezanim za operativno funkcionisanje kino dvorana i svih pratećih sadržaja, promocije i marketinga programa kina i obuke tehničkog i odgovornog osoblja te situacije na tržištu kino distribucije i prikazivanja na teritoriji Bosne i Hercegovine te BH i regionalne kinematografije. Tokom diskusije prisutnima su se obratili i odgovorni nezavisnih kino dvorana koje već rade na teritoriji Federacije BiH a koji su podržali osnivanje Udruženja te kolegama prenijeli svoja iskustva i probleme u operativnom djelovanju.
U vrlo prijatnoj i radnoj atmosferi svi prisutni su dali veliku podršku osnivanju Udruženja i istakli da je od velike važnosti njegovo postojanje koje će dati punu podršku aktivnostima svih dvorana te u narednom periodu omogućiti njihovu ekonomsku održivost i profesionalan rad.
U narednom periodu po završetku formalno pravnih aktivnosti radna grupa Udruženja će krenuti u obilazak svih dvorana te će se na taj način krenuti sa pripremom operativnog djelovanja u tehničkom i promotivnom segmentu rada istih.
Ovo predstavlja finalnu fazu kapitalnog projekta digitalizacije i modernizacije dvorana u koji će tokom ljeta 2023.godine omogućiti BH, regionalnim i svijetskim autorima prikazivanje novih filmskih ostvarenja paralelnom sa većim centrima BiH, regionom i svijetom da dođu po puno većeg auditorijima gledatelja, u značajnoj mjeri podići tržište kino prikazivanja te nivo kulture u Federaciji BiH.
Promocija knjiga “Politički i vojni značaj odbrane Sarajeva“ i „Odbrana Sarajeva II“- autora prof.dr. Nedžada Ajnadžića bit će održana u Muzeju Kaknja KSC, 1. februara, sa početkom u 17:00 sati.
Autor je odbranio doktorsku disertaciju na temu ZNAČAJ ODBRANE SARAJEVA U JAČANJU I AFIRMACIJI POLITIČKO-PRAVNOG I MEĐUNARODNOG POLOŽAJA DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE.
Time je proširio i produbio istraživanje započeto magistarskim radom, na temu POLITOLOŠKO-SOCIOLOŠKI ASPEKT I MEĐUNARODNOPRAVNI POLITIČKI ZNAČAJ ODBRANE SARAJEVA (1992.–1995.).
Rezultate istraživanja u izradi magistarskog rada predstavio je u knjigama pod naslovom Odbrana Sarajeva i Odbrana Sarajeva II.
Prema tome, doktorska disertacija je nastavak istraživanja opsade i odbrane Sarajeva, naravno, produbljujući i proširujući istraživačko polje i vezujući ga za jačanje i afirmaciju poltičko-pravnog i međunarodnog položaja države Bosne i Hercegovine.
Ovom knjigom, pod naslovom Politički i vojni značaj odbrane Sarajeva, a koja je u suštini, redigirana verzija doktorske disertacije, autor predstavlja rezultate svog dugogodišnjeg istraživanja po naprijed navedenoj temi, rasvjetljavajući tako, naučnim metodama, događaje iz nama bliže bosanskohercegovačke historije.
Knjiga je rezultat primjene naučnih metoda za sagledavanje društvenih pojava i procesa. Potvrđuje se da je historijska situacija koja je nastala u procesu raspada, odnosno sukcesije bivše SFRJ, vrlo izazovna za istraživače u oblastima raznih društvenih nauka. Rat je totalna društvena pojava koja zahvata sve pore društva i tiče se svega što postoji kao dostignuće ljudske civilizacije. U ratu se, nepravdenim politikama i njihovim raznovrsnim, posebno vojnim resursima ruše civilizacijska, materijalna i duhovna, kulturna dobra, a pravednim politikama i njihovim resursima brane ta dobra na temeljima univerzalnih i posebnih civilizacijskih, vrijednosti. Zato se za agresiju na RBiH s pravom kaže da je anticivilizacijski usmjerena, a da je otpor toj agresiji bio napor u korist zaštite civilizacijskih, materijalnih i duhovnih dostignuća.
„Mjesto povratka“ – knjiga o svjetskom fenomenu povratka
novinara Emerina Ahmetaševića u Domu kulture Kakanj 18.januara u 18:00 sati.
Emerin Ahmetašević, dugogodišnji novinar i jedno od najpoznatijih lica Hayat televizije prije nekoliko mjeseci objavio je prvu knjigu pod nazivom „Mjesto povratka“. Naime, radi se o istoimenoj emisiji koja se na Hayat TV emituje od polovine 2020.godine.
„Krenulo se polako, da bi se uskoro ta priča proširila cijelom BiH. Danas je emisija “Mjesto povratka” pečat, dokaz, svjedočenje povratka i povratničkih priča. Od polovine 2020.godine obišli smo više od 200 povratničkih mjesta, najviše iz Istočne Bosne, od Prijedora, Dervente, Odžaka, Modriče, Bijeljine, Zvornika, Višegrada pa sve do Gacka i Nevesinja. Imali smo nekoliko priča i iz Srednje Bosne, Kiseljaka, Viteza, Bugojna … Razgovarao sam sa nekoliko stotina povratnika i onih koji su direktno vezani za proces povratka, i njihove priče pretočio u emisiju „Mjesto povratka“ i dio u istoimenu knjigu“- kaže Ahmetašević.
Povratnici iz Švicarske, Amerike, Jordana…
„Iznenadile su me mnoge priče. Često pitam ljude – koja je vaša prva asocijacija na povratnike? I prve riječi bile bi: težak život, nemaju struje, vode, teško žive, nemaju posla… Ja sam se uvjerio u poptuno suprotno. Upoznao sam, na primjer ljude koji su preživjeli sva tri Prijedorska logora, izbjegli u Švicarsku u kojoj su imali sve što požele ali se ipak odlučili vratiti u rodno mjesto. Danas je taj čovjek o kojem sam pisao u knjizi jedan od najuspješnijih poduzetnika u Prijedoru. Ili da vam ispričam priču o čovjeku iz Žepe koji se iz vratio iz Amerike, a danas čuva ovce i krave u svom selu? Takvih primjera je mnogo. Upoznao sam i momka koji je imao samo sedam godina kada je bio zatočen u logoru u Prijedoru. Život ga je odveo, ali i vratio iz dalekog Jordana. Oni nisu mogli bez njihove rodne grude“, objašnjava Ahmetašević.
Knjiga „Mjesto povratka“ sadržava zbirku priča iz 36 povratničkih mjesta u kojoj svoj povratnički put priča 93 povratnika. Knjiga je obogaćena fotografijama mjesta, ljudi i doživljaja te je satkana u 230 stranica.
Povratnici su svjetski fenomen
Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, prof.dr. Dževad Mahmutović, koji je na posljednjim Izborima izabran za delegata u Vijeću naroda RS-a, a koji je ujedno i recenzent, o knjizi „Mjesto povratka“ je napisao sljedeće:
„Iako i sam najprije prognanik, a potom i povratnik, te neko ko se pitanjima povratka bavi već duži vremenski period, mislio sam da znam mnogo o tom procesu, njegovim uspjesima i nedostacima, ali tekst koji je pripremio gospodin Ahmetašević potaknuo me na nova razmišljanja i donio mi nove ideje za unapređenje ovog procesa. Slobodno se može reći, a kako bi se naglasio značaj ove zbirke, da su bosanskohercegovački povratnici i njihov povratak svjetski fenomen zbog činjenice da su se vratili u mjesta u kojima su samo nekoliko godina prije tog povratka preživjeli strašne zločine, ubijanja, silovanja, pa i genocid, te da su se vratili na teritorij nad kojim vlast još čine oni koji su te zločine organizovali i izvršavali. Svakodnevno se susreću s tim zločincima i još tragaju za svojim najmilijima koji su ubijeni u tim zločinima.“
Knjiga će također biti obogaćena neobjavljenom doktorskom disertacijom prof.dr. Dževada Mahmutovića pod nazivom „Ratni zločini u Bosni i Hercegovini“. To je poseban uvodni dio knjige u kojoj se objašnjavaju stravični zločini u brojkama a koje je prof.dr.Mahmutović istražio.
Motiv rodne grude najjači je i najplemenitiji dio ove knjige
Predgovor knjige je napisao Bojan Zec-Filipović, bivši savjetnik za informisanje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U Predgovoru je između ostalog istakao:
„Ova je knjiga direktno svjedočanstvo o izuzetnom strpljenju, upornosti, odlučnosti i želji da se provedenim povratkom pobijedi. Povratak je pobjeda života nad smrti, dobra nad zlom, upornosti nad odustajanjem, kreativnosti nad destrukcijom, rada nad lijenošću, pobjeda životne odluke da ne damo rodnu grudu. Motiv rodne grude najjači je i najplemenitiji dio ove knjige i, poštovani čitaoče, čut ćeš neke od najtačnijih, najpoetičnijih i najsadržajnijih definicija rodne grude – od toga da je ona prvo i osnovno, druga majka, do toga da je to svetinja i dokaz da tako podržavamo postojanje naše domovine. Naravno, to nije bio ni jednostavan ni lagan posao jer, kako reče jedan od povratnika, „povratak je tražio 120% od nas jer nam je petina snage otišla u to da se vratimo na početak.“
Motiv pisanja knjige
Na pitanje autoru knjige kada je i zašto odlučio napisati knjigu o povratnicima, Ahmetašević odgovara:
„Bio je ramazan mjesec 2022. godine. Sa kolegama iz Hayat TV snimao sam priču u Vlasenici o ratnom kuriru Ekremu Redžiću. Iz Vlasenice smo krenuli ka Bratuncu gdje sam po zadatku trebao razgovarati sa potpredsjednikom entiteta Republika Srpska Ramizom Salkićem. S obzirom da se g.Salkić i ja dugo poznajemo, tom prilikom mi je poklonio knjigu koju je napisao, a koja predstavlja svjedočenja preživjelih iz mjesta Glogova. Taj gest mi je zapravo bio putokaz za pisanje knjige, jer već tada smo imali svjedočenja ljudi iz velikog broja povratničkih mjesta. Bilo je tu jako mnogo pozitivnih, prije svega patriotskih priča koje sam želio pretočiti u knjigu. Dok je knjiga bila još u radnoj verziji, bivši ministar za raselje osobe i izbjeglice FBIH Adil Osmanović je rekao da je ovo pionirski projekt u BiH koji govori o povratnicima ali iz velikog broja povratničkih mjesta.“
Održano nekoliko promocija
Promocija knjige „Mjesto povratka“ održana je do sada isključivo u povratničkim mjestima, a to su Odžak, Modriča, Janja i Kiseljak. Promocija je održana i internacionalno u Kraljevini Danskoj u sklopu obilježavanja Dana državnosti u Kopenhagenu, a predstavljena je bošnjačkoj zajednici u mjestima Odense, Vejle i Randers.
Knjiga „Mjesto povratka“ je publikovana u septembru 2022.godine. Izdavač je jedna od najpoznatijih izdavačkih kuća u BiH, „Planjax“ iz Tešnja.
Kakanj će biti prva destinacija u Bosni i Hercegovini koji ne nosi epitet povratničkog mjesta, a u kojem će biti promovisana knjiga „Mjesto povratka“. Promocija će biti održana 18.januara u 18h u Domu kulture.
Promotori knjige su:
dr.Dževad Mahmutović, delegat u Vijeću naroda RS
Bojan Zec-Filipović, bivši savjetnik za informisanje predsjedavjućeg Vijeća ministara BiH
Program vodi Dalila Omerović
O autoru
Emerin Ahmetašević rođen je u Kaknju u kojem je završio osnovno i srednje obrazovanje. Univerzitetsko obrazovanje stječe na Odsjeku poslovnog komuniciranja i PR-a pri Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Sa sedamnaest godina počinje pisati za Kakanjske novine. Jedan je od osnivača i pokretača internet portala kakanjlive.com i kakanj-x.com. Bio je dugogodišnji predsjednik UG „Online media“. Pripravnički staž je radio u JU za kulturu i obrazovanje Kakanj, nakon čega se zapošljava na TV IC Kakanj. Tu je proveo manje od godinu dana, te prelazi na bivšu TV1 Sarajevo ( današnja O kanal). Nakog godinu provedenu na TV1 prelazi na Hayat TV kao novinar Informativnog programa.
U ovoj televizijskoj kući radi na brojnim projektima, vodi intervjue s najutjecajnijim ličnostima iz političkog i društvenog života, te izvještava uživo iz zemlje i svijeta. Objavio je više od hiljadu TV-priloga i napisao stotine članaka za web-portal Hayat televizije. Radio je na projektu „360°.ba”, bio voditelj, urednik i novinar u dnevnoj emisiji „Dobar dan, BiH” te autor emisije „Mjesto povratka”.
Upravo je posljednji projekt bio inspiracija za pisanje knjige o ljudima koji su, u težnji da spase vlastiti život, napustili rodno mjesto uslijed agresije te se poslije svih izazova ipak vratili na rodnu grudu.
Rudnik i Kakanj, Kakanj i Rudnik, kako god, jedno bez drugog ne mogu. Iza njih je stotinu dvadeset godina zajedničkog bitisanja.
Crno zlato, njegovi kopači, naša garava zajednička sudbina, izložbom „Dvanaest decenija kakanjskog rudnika (1902-2022)“, bit će zabilježena u vremenu za sve današnje i buduće generacije.
Izložba se sastoji od dvanaest panoa koji govore o 120 godina nastanka i razvoja kakanjskog rudnika, tekstova te skeniranih fotografija i dokumenta iz perioda njihovog nastanka.
Oplemenjena je i eksponatima iz rudničke kolekcije Muzeja Kaknja, originalnim dokumentima iz vremena uprave Austro-Ugarske nad Bosnom i Hercegovinom, te fotografijama o nastanku i razvoju kakanjskog naselja i rudarskim katastrofama iz 1934. i 1965. godine.
Sjetit ćemo se uspjeha ali i rudarskog crnog usuda.
Izložba „Dvanaest decenija kakanjskog rudnika (1902-2022)“, 21. decembra 2022. godine (srijeda), foaje Doma kulture Kakanj, 19:15 sati.
Izložba „Treći manevarski bataljon Trećeg korpusa ARBiH“, koja je od 23.11. do 08.12.2022. godine bila postavljena u foajeu Doma kulture Kakanj, pobudila je veliko interesiranje Kakanjaca i kakanjskih školaraca.
Pored velike posjećenosti tokom same ceremonije otvorenja, izložba je imala i brojne pojedinačne i organizirane posjete. Najviše posjetilaca zabilježili smo iz kakanjskih osnovnih i srednjih škola. Njih oko 400 u pratnji svojih profesora, prisustvovalo je časovima historije koje su,kao popratni sadržaj izložbe, organizirale uposlenice Muzeja Kaknja.
Zvaničnim zatvaranjem izložbe možemo iskazati i veliku zahvalu svima koji su bili dio ove muzejske priče o historijskim ratnim putevima kakanjskih i bosanskohercegovačkih boraca.
Izložba „Treći manevarski bataljon Trećeg korpusa ARBiH“, upriličena je u povodu obilježavanja 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine i promocije monografije „Kakanjski Treći manevarski bataljon“. Autor projekta izložbe je bila Amra Veispahić, MA historije uz podršku impresuma monografije „Kakanjski Treći manevarski bataljon“.
U prvoj utakmici drugog dana Novogodišnjeg turnira u malom nogometu “Kakanj 2022” sastale su se ekipe Vizija iz Visokog i Jufkara Merak iz Zenice. Utakmica je završila rezultatom 5:3. Za Viziju golove su postiglui igrači: Puščul (3), Mulaomerović i Imamović. Za ekipu Merak golove su postigli Imamović (2) i Avdić. Ukupno je bilo šest timskih prekršaja, a žute kartone su “zaradili” Kenan Bašić i Alen Ahmetspahić.
Druga utakmica turnira bila je između ekipa Tootal i Ugarak Produkt Visoko koja je završila sa rezultatom 2:6. Golove za Total je postigao Ćosić (2), a za Ugarak Brkanić, Hršumović (4) i Handžić. Ukupno je bilo 5 timskih prekršaja.
Treća odigrana utakmica je bila između ekipa Kovina Inžinjering i MENS Group, a završena je rezultatom 0:1. Pobjednički gol postigao je Kobilica. Ukupno je bilo 8 timskih prekršaja. Iz ekipe Kovina žute kartone su dobili Haris Lojo i Harun Čunjalo, dok je iz MENS ekipe žuti karton dobio igrač Belmin Kobilica. Hamza Hadžimehanović iz Kovina ekipe i Admir Smolo iz MENS ekipe dobili su crvene kartone.
U četvrtoj utakmici sastale su se ekipe Ado trans iz Visokog i Auto otpad Fahro Begov Han, a utakmica je završila sa rezultatom 3:0. Golove su postigli S. Salkić i V. Salčin (2). Ukupno je bilo sedam timskih prekršaja, žuti karton dobio je igrač iz Auto otpada Ahmed Kadić.
Nakon odigrane utakmice između ekipa Kovina i Jufkara Merak i nakon penala rezultat je bio 1(3):1(2). Strijelci iz Kovine su bili Čunjalo, Uzunalić i Kaplan. Strijelci iz Jufkare su bili Muračević i Kadrić. Ukupno 6 timskih prekršaja, i jedan žuti karton za igrača Saida Prolaza iz Kovine.
U šestoj utakmici drugog dana Novogodišnjeg turnira u malom nogometu sastale su se ekipe NK Jedinstvo Ljubinići iz Ilijaša i ekipa pod nazivom Gangsteri. Utakmica je završena sa rezultatom 3:1. Golove su postigli Alihodžić, Bajtarević i Medić (NK Jedinstvo), a iz ekipe Gangsteri gol je postigao Ramić. Ukupno 5 timskih prekršaja.
U zadnjoj utakmici drugog dana turnira sastale su se ekipe Vizija i MENS, utakmica je završena rezultatom 1:2. Gol za Viziju postigao je igrač Puščul, a za MENS Helac i Kobilica. Ovu utakmicu obilježilo je 14 timskih prekršaja. Žute kartone su dobili Amel Hindija i Belmin Hindija iz Vizije, a Samir Agić i Armin Cibra iz ekipe MENS Group.
Dana, 12.12.2022. godine u Sportskoj dvorani KSC svečano je otvoren Novogodišnji turnir u malom nogometu “Kakanj 2022”. Odigrano je ukupno sedam utakmica, a u nastavku detaljniji izvještaj.
U prvoj utakmici sastale su se ekipe Total i Ado Trans Visoko, utakmica je završena sa rezultatom 3:4. Golove su postigli Ćosić 2 i Mašić iz ekipe Total, iz ekipe Ado Trans Visoko golove su postigli Ćosić Z., Mekić, Arnautović i Salčin. Bila su ukupno 3 timska prekršaja, a igrač Eldin Durmić dobio je žuti karton.
U drugoj utakmici sastale su se ekipe Vizija d.o.o. Visoko i Kovina Inžinjering. Utakmica je završila sa rezultatom 4:2. Golove su postigli Hindija, Imamović i Mulaomerović iz ekipe Vizija. Za ekipu Kovina Inžinjering golove su postigli igrači Prolaz i Čunjalo. Ukupno 4 timska prekršaja. Žute kartone su dobili Said Prolaz, Haris Lojo, Faruk Lemeš i Hrustem Beširević.
U trećoj utakmici sastale su se ekipe Auto otpad Fahro Begov Han i Ugarak produkt Visoko. Nakon penala rezultat je bio 1(2):1(4). Golove za ekipu Auto otpad Fahro Begov Han postigli su Rašić i Kadić, a za Ugarak produkt Visoko Jusić, Brkanić, Jusić N. i Duvnjak. 6 timskih prekršaja, i dva žuta kartona (Ahmed Kadić i Ibrahim Hršumović).
Četvrta utakmica prvog dana turnira bila je između ekipa Jufkara Merak Zenica i M ENS Group. Bolja je bila ekipa Jufkara Merak iz Zenice sa rezultatom 3:1. Golove su postigli Avdić, Bašić i Ahmetspahić, a iz ekipe M ENS Group Smolo. Žute kartone su dobili: Ahmetspahić Alen, Hrustić Adnan i Belmin Kobilica.
Peta utakmica NT “Kakanj 2022” bila je između ekipa Ado Trans Visoko i Ugarak Produkt sa rezultatom 1(2):1(4). Strijelci su bili Marinković i Salčin iz Ado Trans Visoko, a iz ekipe Ugarak Duvnjak 2, Brkanić i Jusić. 6 timskih prekršaja, žuti karton dobio je Ibrahim Hršumović.
Šesta utakmica bila je između ekipa Total i Auto otpad Fahro Begov Han sa rezultatom 2:6. Strijelci su bili Mašić i Ćosić, a iz ekipe Auto otpad Fahro Begov Han Kadić (2), Krehmić i Bajrić (3). Dva timska prekršaja, a žute kartone dobili su Adnan Pipo i Zuhdija Ćosić iz ekipe Total.
Zadnja utakmica prvg dana NT “Kakanj 2022” bila je između ekipa Mušinbeg komerc Visoko i Fast Food ELF sa rezultatom 0:1. Pobjednički pogodak izborio je A. Trako. Osam timskih prekršaja, žute kartone dobili su Samir Grahić i Zihret Kokić iz ekipe Mušinbeg, a Almir Zahirović i Adi Sabljaković su zaradili žute kartone za ekipu Fast food ELF.
Još jedan, Muškarac s cipelom, Beskućnik, Ogorčeni muškarac, Havel, Lucifer: ZLATAN ŠKOLJIĆ
O PREDSTAVI: Dramski tekst „Tri dana“, Roman Sikora, sam je tekst žanrovski determinirao kao crnu komediju, ali je proces postizanja komičkog efekta dosta složen, a humor je često korišten kako bi se sam lik, ali i publika, „odmakli“ od – u suštini – teške, realne i tragične sudbine glavnog lika.Priča „prati“ Gospodina B., koji, u veoma kratkom vremenskom periodu, od uspješnog bankara postaje beskućnik i umire na ulici, sam, bez ičije pomoći. Lik nam, već u uvodu, kaže da je mrtav, a u nastavku pratimo rekapitualaciju njegovog „uspješnog” života.
Retrospekcija i najava onoga što ćemo gledati, dramaturški je model koji je često koristio čiji je cilj u ovoj predstavi: ne saosjećati sa Gospodinom B., nego se istinski zapitati kakav je to svijet iz kojeg on dolazi, čiji je on proizvod, posljedica čega je takva njegova sudbina.Pisac „razvija“ sliku kapitalističkog društva, jednog okrutnog sistema, gdje čovjek, dok je dio tog velikog i snažnog “pogona koji se neprestano okreće” i proizvodi novac, ima i može sve. Međutim, ako samo nakratko „ispadne iz mehanizma” biva bačen na marginu društva.U ovoj predstavi umjetnički tim na čelu sa rediteljicom Miletić-Oreučević je nastojao ispričati priču čovjeka čiji je identitet sveden tek na simboličnu odrednicu u vidu jednog slova, slova „B“. Problem se usložnjava, jer čovjek, i nakon što je odbačen od strane kapitalističkog društva, i dalje svim srcem vjeruje u taj poredak, čak i nakon smrti. Ali Gospodin B. kroz sve svoje nedaće zadržava smiješnu i simpatičnu, u određenoj mjeri inspirirajuću dozu optimizma, kakvu može imati samo čovjek koji je nekada imao sve i osjetio lijepu stranu života. Time nas pisac, također, stavlja pred pitanje, da li je kapitalizam zapravo pakao na zemlji? Jesu li banke produžena ruka đavola, s kime mi zapravo potpisujemo ugovore?
Najavljujemo promociju zbirke poezije “Miris čežnje” autorice Ilde Arnautović iz Kaknja, 13.12.2022.godine u maloj sali KSC sa početkom u 18h
.Općina Kakanj finansijski podržala izdavanje zbirke.Ilda Grabovica Arnautović je rođena 14.5.1980. godine u Kaknju. Osnovnu školu i opću gimnaziju je završila u rodnom mjestu, a Pedagošku akademiju u Sarajevu.
Profesorica je razredne nastave. Živi i radi u rodnom gradu.Autorica je pjesama u deset međunarodnih zbirki poezije.Pozivamo naše sugrađane da nam se pridruže na promociji.
Učenje stranih jezika nije nimalo lak zadatak, no uz znanje svakog dodatnog jezika postajemo bogatiji za cijeli život.
Još od doba starih Latina postoji izreka: Quot linguas calles, tot homines vales – ‘Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš’.
Učenje stranih jezika nije lak zadatak, slažemo se, ali nije ni nemoguć. Sve što sebi govoriš zapravo su zablude. Kako bismo ti približili učenje stranih jezika napisaćemo nekoliko riječi o izazovima s kojima se možeš susresti, ali i dati savjete kako ih savladati. Jedni će te izazove iskoristiti kao izgovor da odustanu, a oni hrabriji i mudriji će vrlo brzo naučiti kako se nositi sa time, kako ih pobijediti te iz njih nešto korisno i naučiti. Svi smo čuli floskule koje se često ponavljaju: trebaš biti rođen sa talentom za jezike, to je teško, to iziskuje puno dragocjenog vremena, to je nemoguće… Je li to zaista tako? Kako promijeniti takva uvjerenja? Tu smo da ti pomognemo razbiti zablude – a o prednostima učenja stranog jezika da i ne govorimo!
Teško je učiti strani jezik Naučiti engleski, njemački, ili arapski jezik teško je samo ako to želiš. Za uspješno savladavanje svakog jezika postoji jednostavni recept – učenje i motivacija. Bitno je okružiti se jezikom koji učimo, čitati ga i slušati čim više, vježbati pismenu korespondenciju te govor. Nama je danas lakše nego ranijim generacijama jer čak i na internetu, koji nam je gotovo svuda dostupan, možemo pronaći puno audio i video materijala na stranim jezicima. Važno je ostati realan, ne postavljati previsoke ciljeve da se ne bismo prebrzo demotivisali. Uostalom, bilo je teško naučiti i hodati pa smo ipak uspjeli, zar ne?
Prekasno je da započnem s učenjem nečeg novog Mnogi vjeruju da samo djeca imaju sposobnost učinkovitog i brzog učenja. To je isto tako mit. Tačno je da djeca brže pamte, no odrasle osobe zato posjeduju veću lepezu opšteg znanja, dublje poznavanje raznih tema te bolje razvijeno logičko razmišljanje. Zahvaljujući tome i učenje jezika može biti olakšano, jer jezik nije samo gramatika. Tu je i kultura određenog govornog područja, geografske znamenitosti te ostale zanimljivosti koje djeca teško mogu povezati u jednu cjelinu. Štaviše, učenje i obrazovanja može značajno usporiti proces slabljenja mentalnih funkcija. A za znanje nikad nije prekasno. Osim toga, stečeno znanje ti niko ne može oduzeti.
Nemam talent za učenje stranih jezika Činjenica je da svi možemo naučiti jezik, samo ako to želimo. Ono što treba uzeti u obzir jeste da je svaki čovjek drugačiji te da usvaja znanje različitom brzinom, stoga će nekima više odgovarati individualna nastava, a nekima grupni časovi. Nemoj zaboraviti, na grupnom času ćeš osim podrške nastavnika imati i podršku ostalih polaznika koji uče zajedno sa tobom. U mnogim državama stanovništvo se svakodnevno služi sa nekoliko jezika. Ne zato što su posebno talentovani za to, nego zato što koriste te jezike u svakodnevnom životu. Dakle, važnija je želja i volja za učenjem od neke imaginarne urođene sposobnosti.
Nemoguće je naučiti strani jezik ako nisi živio na tom govornom području Ova rečenica je isto tako jedna od zabluda koje svakodnevno susrećemo. Postoje ljudi koji godinama žive u SAD-u ili Njemačkoj i nikad ne nauče engleski ili njemački jezik. Sa druge strane, svi smo upoznali nekoga ko izvrsno govori neki strani jezik bez da je živio u nekoj stranoj zemlji. Uz dobru školu stranih jezika i nastavnike koji u svojim predavanjima koriste savremene metode poučavanja te kreativne materijale za učenje svi jezični sadržaji se lako mogu savladati.
Strah me komunikacije na stranom jeziku Ovo je sasvim normalna pojava koja se javlja kod gotovo svih koji uče strani jezik. Svi bismo odmah htjeli govoriti poput pravih izvornih govornika te nas obeshrabri kad shvatimo da to nije odmah moguće. Lijek koji preporučujemo za ovaj problem jeste slušanje, razumijevanje usmenog teksta, vježba uz audio materijale. Slušaj muziku na stranom jeziku, pokušaj razumjeti tekstove pjesama, slušaj strane emisije, gledaj filmove i serije na jeziku koji učiš. Uz malo uloženog truda ovaj će problem postati sve manje izražen, a ti ćeš govoriti sve lakše i uz sve manje straha.
Učenje stranog jezika je zahtjevan posao koji iziskuje vrijeme i trud, no to vrijeme i trud se na kraju itekako isplate.
Prvi ciklus edukativnih kurseva 2023. u KSC-u
Predavanja počinju u mjesecu februaru 2023. godine
Broj telefona za prijave i informacije: 032/771-920
Naučite njemački, engleski ili arapski jezik.
Časovi se održavaju dva puta sedmično u učionicama koje se nalaze u KSC-u.Cijena: 150 KM e-mail adrese: juksckakanj@ksckakanj.ba ili obrazovanje@ksckakanj.baPrijavite se i budite dio našeg edukativnog tima!