ODRŽANA OSNIVAČKA SKUPŠTINA UDRUŽENJA MREŽA NEZAVISNIH KINO PRIKAZIVAČA

ODRŽANA OSNIVAČKA SKUPŠTINA UDRUŽENJA MREŽA NEZAVISNIH KINO PRIKAZIVAČA

Na otvaranju osnivačke skupštine Udruženja Mreža nezavisnih kino prikazivača prisutnima se obratio predsjednik Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo Antonio Beus. U svom iscrpnom izlaganju prisutnim odgovornim iz upravnih tijela dvorana iz 14 gradova iz gotovo svih Kantona Federacije BiH istakao je da je proces nabavke opreme završen prošle sedmice sa potpisivanjem ugovora sa odabranim izvođačima radova na međunarodnom tenderu završenom početkom januara ove godine. Oprema za 13 dvorana u lokalnim zajednicama Federacije BiH je naručena po najboljim uslovima na tržištu te je krenuo period od 3 mjeseca za dostavu i instalaciju iste u svim dvoranama. Ono što je jednako važno u okviru realizacije projekta digitalizacije i modernizacije dvorana je da Udruženje omogućava pozicioniranje Mreže nezavisnih kino prikazivača kao relevantnog faktora na tržištu kino distribucije i prikazivanja u BiH i centralizovane odnose sa svim distributerskim kućama koje djeluju na teritoriji Bosne i Hercegovine

Takođe je istakao da će se putem Udruženja u narednom periodu organizovati obuka tehničnog osoblja i odgovornih u poslovima lokalne distribucije, marketinga i promocije te dodatnu edukaciju istih putem organizacije događaja vezanih za sve aspekte stručnog usavršavanja u navedenim poslovima te da će Udruženje svim članovima biti na usluzi kao servis za poslove programinga, promocije i marketinga. Naglašeno je da cijeli projekat ne bi bio moguć bez apsolutnog razumjevanja i podrške Ministrice Kulture i sporta Federacije BiH Zore Dujmović i Vlade Federacije BiH.

Radna atmosfera tokom održavanja osnivačke Skupštine Udruženja Mreža nezavisnih kino prikazivača

Skupština je nastavljena formalno pravnim dijelom u okviru kojeg je usvojen Statut Udruženja i dnevni red skupštine, izabrani Predsjednik Skupštine, Predsjednik i članovi Upravog odbora Udruženja i tako su se stekli uslovi za registrovanje istog kod nadležnih institucija.

Potom je otvorena diskusija za sve prisutne u toku koje su svi odgovorni i delegacija Fondacije za kinematografiju Sarajevo imali otvorene i konstruktivne razgovore po svim pitanjima vezanim za operativno funkcionisanje kino dvorana i svih pratećih sadržaja, promocije i marketinga programa kina i obuke tehničkog i odgovornog osoblja te situacije na tržištu kino distribucije i prikazivanja na teritoriji Bosne i Hercegovine te BH i regionalne kinematografije. Tokom diskusije prisutnima su se obratili i odgovorni nezavisnih kino dvorana koje već rade na teritoriji Federacije BiH a koji su podržali osnivanje Udruženja te kolegama prenijeli svoja iskustva i probleme u operativnom djelovanju.

U vrlo prijatnoj i radnoj atmosferi svi prisutni su dali veliku podršku osnivanju Udruženja i istakli da je od velike važnosti njegovo postojanje koje će dati punu podršku aktivnostima svih dvorana te u narednom periodu omogućiti njihovu ekonomsku održivost i profesionalan rad.

U narednom periodu po završetku formalno pravnih aktivnosti radna grupa Udruženja će krenuti u obilazak svih dvorana te će se na taj način krenuti sa pripremom operativnog djelovanja u tehničkom i promotivnom segmentu rada istih.

Ovo predstavlja finalnu fazu kapitalnog projekta digitalizacije i modernizacije dvorana u koji će tokom ljeta 2023.godine omogućiti BH, regionalnim i svijetskim autorima prikazivanje novih filmskih ostvarenja paralelnom sa većim centrima BiH, regionom i svijetom da dođu po puno većeg auditorijima gledatelja, u značajnoj mjeri podići tržište kino prikazivanja te nivo kulture u Federaciji BiH.

PROMOCIJA MUZEJSKOG KATALOGA „KAKANJ U ODBRAMBENO-OSLOBODILAČKOM RATU 1992-1995“

Promocija muzejskog kataloga „Kakanj u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992–1995“ završni je dio realizacije projekta „Sistematizacija Zbirke ratnih godina 1992-1995“. Projekt je realiziran u toku proteklih godinu dana u saradnji JU KSC Kakanj i Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK. Projekat je podrazumijevao tri faze:

  • sačinjavanje popisa eksponata, njihovu preliminarnu zaštitu i adekvatno deponovanje
  •  formiranje fototeke Zbirke
  • izrada kataloga „Kakanj u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992–1995“

U katalogu su uvršteni najreprezentativniji primjerci iz fundusa Zbirke ratnih godina kojima je ostvarena mogućnost rekonstrukcije događaja i vremena iz kojeg potječu. Kriterij selekcije eksponata bio je suštinska vrijednost eksponata tokom organiziranja vojnog otpora u Odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992–1995. godine te njihova autentičnost u pogledu sagledavanja historijskih tokova navedenih ratnih godina, od momenta kreiranja prvih borbenih jedinica Patriotske lige i kakanjske Čete “Bosna”, do formiranja manevarskih jedinica i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naročita pažnja u selekciji eksponata kao i autoriziranim tekstovima posvećena je predmetima koji su autentični kakanjski proizvod, tj. eksponati čije je porijeklo namjenska ratna proizvodnja kakanjske fabrike “Rudstroj”, te eksponatima koji donose ličnu priču s ratnog fronta nekog od kakanjskih boraca. Kroz cjelovitu kompoziciju kataloškog prikaza eksponata proteže se i priča o kakanjskim jedinicama te na određen način ističe njihova uloga u odbrani i oslobođenju države Bosne i Hercegovine.

Ovom publikacijom Muzej Kaknja daje svoj doprinos čuvanju sjećanja na ratni put kakanjskih patriota.

Izložba „Dvanaest decenija kakanjskog rudnika (1902-2022)“

Rudnik i Kakanj, Kakanj i Rudnik, kako god, jedno bez drugog ne mogu. Iza njih je stotinu dvadeset godina zajedničkog bitisanja.

Crno zlato, njegovi kopači, naša garava zajednička sudbina, izložbom „Dvanaest decenija kakanjskog rudnika (1902-2022)“, bit će zabilježena u vremenu za sve današnje i buduće generacije.

Izložba se sastoji od dvanaest panoa koji govore o 120 godina nastanka i razvoja kakanjskog rudnika, tekstova te skeniranih fotografija i dokumenta iz perioda njihovog nastanka.

Oplemenjena je i eksponatima iz rudničke kolekcije Muzeja Kaknja, originalnim dokumentima iz vremena uprave Austro-Ugarske nad Bosnom i Hercegovinom, te fotografijama o nastanku i razvoju kakanjskog naselja i rudarskim katastrofama iz 1934.  i 1965.  godine.

Sjetit ćemo se uspjeha ali i rudarskog crnog usuda.

Izložba „Dvanaest decenija kakanjskog rudnika (1902-2022)“, 21. decembra 2022. godine (srijeda), foaje Doma kulture Kakanj, 19:15 sati.

Autori izložbe: Adib Zekić i Amra Veispahić

Pokrovitelji izložbe: RMU Kakanj i JU KSC Kakanj

Velika posjećenost izložbe „Treći manevarski bataljon Trećeg korpusa ARBiH“

Izložba „Treći manevarski bataljon Trećeg korpusa ARBiH“, koja je od 23.11. do 08.12.2022. godine bila postavljena u foajeu Doma kulture Kakanj, pobudila je veliko interesiranje Kakanjaca i kakanjskih školaraca.

Pored velike posjećenosti tokom same ceremonije otvorenja, izložba je imala i brojne pojedinačne i organizirane posjete. Najviše posjetilaca zabilježili smo iz kakanjskih osnovnih i srednjih škola. Njih oko  400 u pratnji svojih profesora, prisustvovalo je časovima historije koje su,kao popratni sadržaj izložbe, organizirale uposlenice Muzeja Kaknja.

Zvaničnim zatvaranjem izložbe možemo iskazati i veliku zahvalu svima koji su bili dio ove muzejske priče o historijskim ratnim putevima kakanjskih i bosanskohercegovačkih boraca.

Izložba „Treći manevarski bataljon Trećeg korpusa ARBiH“, upriličena je u povodu obilježavanja 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine i promocije monografije „Kakanjski Treći manevarski bataljon“. Autor projekta izložbe je bila Amra Veispahić, MA historije uz podršku impresuma monografije „Kakanjski Treći manevarski bataljon“.

Drugi dan NT “Kakanj 2022” – Rezultati i zapisnik

U prvoj utakmici drugog dana Novogodišnjeg turnira u malom nogometu “Kakanj 2022” sastale su se ekipe Vizija iz Visokog i Jufkara Merak iz Zenice. Utakmica je završila rezultatom 5:3. Za Viziju golove su postiglui igrači: Puščul (3), Mulaomerović i Imamović. Za ekipu Merak golove su postigli Imamović (2) i Avdić. Ukupno je bilo šest timskih prekršaja, a žute kartone su “zaradili” Kenan Bašić i Alen Ahmetspahić.

Druga utakmica turnira bila je između ekipa Tootal i Ugarak Produkt Visoko koja je završila sa rezultatom 2:6. Golove za Total je postigao Ćosić (2), a za Ugarak Brkanić, Hršumović (4) i Handžić. Ukupno je bilo 5 timskih prekršaja.

Treća odigrana utakmica je bila između ekipa Kovina Inžinjering i MENS Group, a završena je rezultatom 0:1. Pobjednički gol postigao je Kobilica. Ukupno je bilo 8 timskih prekršaja. Iz ekipe Kovina žute kartone su dobili Haris Lojo i Harun Čunjalo, dok je iz MENS ekipe žuti karton dobio igrač Belmin Kobilica. Hamza Hadžimehanović iz Kovina ekipe i Admir Smolo iz MENS ekipe dobili su crvene kartone.

U četvrtoj utakmici sastale su se ekipe Ado trans iz Visokog i Auto otpad Fahro Begov Han, a utakmica je završila sa rezultatom 3:0. Golove su postigli S. Salkić i V. Salčin (2). Ukupno je bilo sedam timskih prekršaja, žuti karton dobio je igrač iz Auto otpada Ahmed Kadić.

Nakon odigrane utakmice između ekipa Kovina i Jufkara Merak i nakon penala rezultat je bio 1(3):1(2). Strijelci iz Kovine su bili Čunjalo, Uzunalić i Kaplan. Strijelci iz Jufkare su bili Muračević i Kadrić. Ukupno 6 timskih prekršaja, i jedan žuti karton za igrača Saida Prolaza iz Kovine.

U šestoj utakmici drugog dana Novogodišnjeg turnira u malom nogometu sastale su se ekipe NK Jedinstvo Ljubinići iz Ilijaša i ekipa pod nazivom Gangsteri. Utakmica je završena sa rezultatom 3:1. Golove su postigli Alihodžić, Bajtarević i Medić (NK Jedinstvo), a iz ekipe Gangsteri gol je postigao Ramić. Ukupno 5 timskih prekršaja.

U zadnjoj utakmici drugog dana turnira sastale su se ekipe Vizija i MENS, utakmica je završena rezultatom 1:2. Gol za Viziju postigao je igrač Puščul, a za MENS Helac i Kobilica. Ovu utakmicu obilježilo je 14 timskih prekršaja. Žute kartone su dobili Amel Hindija i Belmin Hindija iz Vizije, a Samir Agić i Armin Cibra iz ekipe MENS Group.

Quot linguas calles, tot homines vales

Učenje stranih jezika nije nimalo lak zadatak, no uz znanje svakog dodatnog jezika postajemo bogatiji za cijeli život.

Još od doba starih Latina postoji izreka: Quot linguas calles, tot homines vales – ‘Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš’.

Učenje stranih jezika nije lak zadatak, slažemo se, ali nije ni nemoguć. Sve što sebi govoriš zapravo su zablude. Kako bismo ti približili učenje stranih jezika napisaćemo nekoliko riječi o izazovima s kojima se možeš susresti, ali i dati savjete kako ih savladati. Jedni će te izazove iskoristiti kao izgovor da odustanu, a oni hrabriji i mudriji će vrlo brzo naučiti kako se nositi sa time, kako ih pobijediti te iz njih nešto korisno i naučiti. Svi smo čuli floskule koje se često ponavljaju: trebaš biti rođen sa talentom za jezike, to je teško, to iziskuje puno dragocjenog vremena, to je nemoguće… Je li to zaista tako? Kako promijeniti takva uvjerenja? Tu smo da ti pomognemo razbiti zablude  – a o prednostima učenja stranog jezika da i ne govorimo!

Teško je učiti strani jezik
Naučiti engleski, njemački, ili arapski jezik teško je samo ako to želiš. Za uspješno savladavanje svakog jezika postoji jednostavni recept – učenje i motivacija. Bitno je okružiti se jezikom koji učimo, čitati ga i slušati čim više, vježbati pismenu korespondenciju te govor. Nama je danas lakše nego ranijim generacijama jer čak i na internetu, koji nam je gotovo svuda dostupan, možemo pronaći puno audio i video materijala na stranim jezicima. Važno je ostati realan, ne postavljati previsoke ciljeve da se ne bismo prebrzo demotivisali. Uostalom, bilo je teško naučiti i hodati pa smo ipak uspjeli, zar ne?

Prekasno je da započnem s učenjem nečeg novog
Mnogi vjeruju da samo djeca imaju sposobnost učinkovitog i brzog učenja. To je isto tako mit. Tačno je da djeca brže pamte, no odrasle osobe zato posjeduju veću lepezu opšteg znanja, dublje poznavanje raznih tema te bolje razvijeno logičko razmišljanje. Zahvaljujući tome i učenje jezika može biti olakšano, jer jezik nije samo gramatika. Tu je i kultura određenog govornog područja, geografske znamenitosti te ostale zanimljivosti koje djeca teško mogu povezati u jednu cjelinu. Štaviše, učenje i obrazovanja može značajno usporiti proces slabljenja mentalnih funkcija. A za znanje nikad nije prekasno. Osim toga, stečeno znanje ti niko ne može oduzeti.

Nemam talent za učenje stranih jezika
Činjenica je da svi možemo naučiti jezik, samo ako to želimo. Ono što treba uzeti u obzir jeste da je svaki čovjek drugačiji te da usvaja znanje različitom brzinom, stoga će nekima više odgovarati individualna nastava, a nekima grupni časovi. Nemoj zaboraviti, na grupnom času ćeš osim podrške nastavnika imati i podršku ostalih polaznika koji uče zajedno sa tobom. U mnogim državama stanovništvo se svakodnevno služi sa nekoliko jezika. Ne zato što su posebno talentovani za to, nego zato što koriste te jezike u svakodnevnom životu. Dakle, važnija je želja i volja za učenjem od neke imaginarne urođene sposobnosti.

Nemoguće je naučiti strani jezik ako nisi živio na tom govornom području
Ova rečenica je isto tako jedna od zabluda koje svakodnevno susrećemo. Postoje ljudi koji godinama žive u SAD-u ili Njemačkoj i nikad ne nauče engleski ili njemački jezik. Sa druge strane, svi smo upoznali nekoga ko izvrsno govori neki strani jezik bez da je živio u nekoj stranoj zemlji. Uz dobru školu stranih jezika i nastavnike koji u svojim predavanjima koriste savremene metode poučavanja te kreativne materijale za učenje svi jezični sadržaji se lako mogu savladati.

Strah me komunikacije na stranom jeziku
Ovo je sasvim normalna pojava koja se javlja kod gotovo svih koji uče strani jezik. Svi bismo odmah htjeli govoriti poput pravih izvornih govornika te nas obeshrabri kad shvatimo da to nije odmah moguće. Lijek koji preporučujemo za ovaj problem jeste slušanje, razumijevanje usmenog teksta, vježba uz audio materijale. Slušaj muziku na stranom jeziku, pokušaj razumjeti tekstove pjesama, slušaj strane emisije, gledaj filmove i serije na jeziku koji učiš. Uz malo uloženog truda ovaj će problem postati sve manje izražen, a ti ćeš govoriti sve lakše i uz sve manje straha.

Učenje stranog jezika je zahtjevan posao koji iziskuje vrijeme i trud, no to vrijeme i trud se na kraju itekako isplate.

Prvi ciklus edukativnih kurseva 2023. u KSC-u

Predavanja počinju u mjesecu februaru 2023. godine

Broj telefona za prijave i informacije: 032/771-920

Naučite njemački, engleski ili arapski jezik.

Časovi se održavaju dva puta sedmično u učionicama koje se nalaze u KSC-u.Cijena: 150 KM e-mail adrese: juksckakanj@ksckakanj.ba ili obrazovanje@ksckakanj.baPrijavite se i budite dio našeg edukativnog tima!

Izložba „Treći manevarski bataljon Trećeg korpusa ARBiH“

Hodeći svojim herojskim ratnim stazama Treći manevarski bataljon Trećeg korpusa ARBiH ostavio je historijski trag u očuvanju cjelovitosti i suvereniteta naše domovine Bosne i Hercegovine. Formiran u najtežim danima za Bosnu i Hercegovinu i njene narode, 19. septembra 1994. godine, bio je jedna od četiri takve jedinice na području Srednje Bosne, koje su pripadale Trećem korpusu Armije R BiH. Komandant ove elitne jedince, sastavljene od hrabrih kakanjskih boraca, bio je Elvedin Šehagić. Prateći slijed monografije „Kakanjski Treći manevarski bataljon“, koristeći bogatu izložbenu i arhivsku građu iz perioda na agresiju na BiH, Muzej Kaknja će kroz muzejske eksponate (naoružanje, fotografije, uniforme, ordenje i druge predmete vezane za ratni put boraca Trećeg manevarskog bataljona) odati počast hrabrim sinovima Kaknja, sinovima Bosne i Hercegovine. Izložba je uvrštena u općinski program obilježavanja 25. novembra, Dana državnosti BiH i svojevrsni je omaž Muzeja Kaknja za sve patriote koji su svojim životima branili suverenu, nezavisnu i međunarodno priznatu Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina i očuvanje njene državotvornosti, od 15. do kraja 20. vijeka plaćano je teškom historijom. Poslije gubitka nezavisnosti srednjovjekovne bosanske države 1463. godine,tek pet stotina godina kasnije, zasjedanjem ZAVNOBiH-a 1943. godine, Bosna i Hercegovina ponovo dobiva ravnopravan republički status a kao međunarodno priznata država dočekuje kraj 20. stoljeća.

Žrtve su bile velike i sve su podjednako važne!

“No Limit” 9. novembra u Kaknju, organizatori najavljuju veliki borilački spektakl

“No Limit Fighting Network” je bh. prestižna kickboxing organizacija na čelu s proslavljenom legendom ovog sporta Dževadom Poturkom, a u srijedu 9. novembra tekuće godine ova manifestacija će biti održana u Sportskoj dvorani KSC Kakanj, sa početkom u 20:00 sati.

Borilački turnir koji nosi naziv NO LIMIT FIGHTING NETWORK i koji se organizuje preko 10 godina nastavlja dalje i osvaja mnoge gradove u BiH i na taj način predstavlja Bosnu i Hercegovinu u najljepšem svjetlu.

U Sporskoj dvorani u Kaknju sa početkom u 20:00 sati “No Limit Fighting Network” održat će se kickboxing spektakl s čak 15 planiranih mečeva, sa preko 30 takmičara.

Manifestacija je podijeljena u tri dijela, tačnije: amateri, poluprofionalci i profi dio “No Limit-a”.

Organizatori su poručili da će napraviti istinski sportsko-zabavni sadržaj gdje će se pojaviti najbolji borci iz cijele regije kao i Evrope i svijeta.

Cijena ulaznice iznosi 10 KM.

Dođite i uživajte u velikom borilačkom spektaklu!

JU KSC KAKANJ

Predstava “Prodavnica budućnosti” na kamernoj sceni Doma kulture Kakanj 2. novembra

PRODAVNICA BUDUĆNOSTI

Srijeda, 2. novembar od 19:30

Kamerna scena Doma kulture Kakanj

Ulaz: 5,00 KM

Ulaznice se mogu kupiti svaki radni dan na blagajni upravne zgrade JU KSC Kakanj do 15:30 i na biletarnici Doma kulture na dan igranja predstave.

Režija: Vahid Duraković

Igra: Sanel Ugarak

Foto/video: Edin Ćatić Bato

Sufler: Samir Nuhić

Plakat: Merjem Duraković

Producent: Vahid Duraković

Partner projekta/producent: JU Kulturno sportski centar Bugojno

Generalni pokrovitelj: Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta SBK

Pokrovitelj: Općina Bugojno

Sponzor: Caffe BUKA

Tekst “Prodavnica budućnosti” je dobitnik nagrade InBox, najbolji tekst monodrame u regionu. Na konkursu je bilo prijavljeno 50 tekstova iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.

Predstava je uvrštena u zvaničnu selekciju 5. Festivala malih pozorišnih formi Narodnog pozorišta Timočke krajine “Zoran Radmilović”. U zvaničnoj selekciji, između ostalih, nastupaju sa svojim predstavama/monodramama Mirjana Kranović, Nenad Jezdić, Biljana Dragičević Projkovski i dr.

Učestvovala je na sljedećim festivalima:

21. Festivalu BH DRAME, Zenica 2022. (prateći program)

41. Pozorišnim igrama Bosne i Hercegovine, Jajce 2022. (prateći program)

50. Teatarski festival BiH FEDRA, Bugojno 2022. (prateći program)

O predstavi:

„Prodavnica budućnosti“ je savremena satira. Tematski predstava tretira „prežvakanu“ pobunu pojedinca spram amoralne većine u izopačenom društvu do granice apsurda. U razvoju priče apsurd se usložnjava kada glavnim likom ovlada inat, bezumna volja koja sama sebi postaje cilj. Iako naš antijunak u jednom trenutku, pod pritiskom gladi i ukućana, prihvati da dušu proda đavolu, već sljedeće noći ga savjest „sisa“ poput more. Koristoljublje i licemjerje razdiru njegovu dušu dok se glava okreće razumu, iliti konformizmu. Polifonična borba unutar tijela se manifestira tikovima i nekontrolisanim glasovima. Da li je Mehica (lik u monodrami) poludio ili je shvatio da je život predivna avantura te bijegom u „ludilo“ pronašao vlastiti prostor slobode i sreće, zaključite sami.

Fabulativna građa priče disperzivnom naracijom sižejno je oblikovana u fragmente i retrospektive. Izgradnja lika i razvoj radnje karakteriše upotreba ironije, aluzije, invektiva, degradacije, paradoksa…

Koristeći sve te narativno-scenske tehnike i alate satiričnim pristupom razotkriva se socijalno-kulturološki čemer društva apostrofirajući “halal intelektualce” (revolucionarnu srednju klasu) i upućuje oštru kritiku društva, političkih elita i ljudskih mana.

Sukus priče “Prodavnica budućnosti” se vrti oko šporeta. Naime, Mehica se nagodi sa sekretarom stranke da će on i njegovi ukućani glasati za sekretarovu političku stranku a da će sekretar nakon izbora Mehici dovući novi šporet. Mehica i ukućani glasaju. Prođe deset dana od izbora nema šporeta. Prođe dvadeset dana od izbora, nema šporeta. Zahladni, snijeg udari, stari šporet dimi, Mehicin unuk oboli u dimu, Mehica prti kroz snijeg prema stranci, policiji, sudu… Hoću šporet!

“Prodavnica budućnosti” nije predstava ni o kakvom identitetu, to je predstava o ljudskosti.

Premijera predstave: 24.03.2022.  u Bugojnu

Igranje predstave:

Predstava je do sada imala trinaest izvođenja. Igrana je u Bugojnu (5), Donjem Vakufu, Gornjem Vakufu Uskoplju, Gračnici, Linzu (Austrija), Enns (Austrija) i Pragu (Češka).

U nastavku pročitajte komentare na predstavu „Prodavnica budućnosti“

1

Život svakog poštenog čovjeka u ovoj zemlji, bez obzira kako se on zvao i gdje živio, ogleda se u ovoj monodrami. „Prodavnica budućnosti“ je ogledalo sadašnjosti!

Danijela Regoje (Sarajevo)

novinarka BHRT

2

Odlična predstava! Socijalno angažirana, prikazuje jednu realnu situaciju u kojoj pristajemo da igramo glavne uloge, te navodi na dublje razmišljanje. Izbori jesu postali „Prodavnica budućnosti“, sve je u ponudi i u igri a ipak u konačnici tako malo ili skoro ništa ne dobijemo.

dr. sci Dženan Šejla (Bugojno)

3

Izvrsna predstava! „Prodavnica budućnosti“ je najbolja predstava koja je realizirana u organizaciji Lastivice u Pragu od njenog osnivanja 2009. godine.

Hadis Medenčević (Prag)

fotograf, (puto)pisac, planinar

4.

Monodrama ”Prodavnica budućnosti” je gorka pilula realnosti. Glavni junak ove priče je čovjek koji poklekne i proda svoj glas za šporet. Izjeda ga izdaja samog sebe a potom i drugih. Zanimljivo je pratiti ljudsko biće iz ugla pokleknuća. Sanel Ugarak igra Mehicu predano i brani svaki njegov dah i gledajući ovu monodramu vi vidite sve slike života čovjeka koji pati zbog svoje odluke. Odlično napisana i odigrana monodrama, pametna, duhovita, tužna i predstava koja nas opominje.

Slađana Zrnić (Banja Luka)

prvakinja drame Narodnog pozorišta Republike Srpske

5

„Prodavnica budućnosti“ vas tjera da sat vremena, pored knedle u grlu, imate i osmijeh na licu. Knedla, doduše, ostaje duže!

Ena Osmanović (Konjic)

Predsjednica AP NERETVA Konjic

6

Na jubilarnoj 50. Festivalu FEDRA u Bugojnu imala sam priliku da pogledam monodramu „Prodavnica budućnosti“. Uživala sam u igri Sanela Ugarka koji se kao Mehica bori sa alama u ovom izopačenom društvu i sistemu u kome svi živimo. Kada u Mehici proradi inat, jednostavno gledaoce uvuče u radnju da saoseća s likom sve do, može se reći, apsurdnog raspleta i kraja pozorišnog čina kome svakako doprinosi i izuzetno kvalitetan tekst Vahida Durakovića. Želim ovom tandemu učešće na festivalima i puno nagrada, jer to i zaslužuju.

Radmila Đorđević (Vranje)

glumica pozorišta „Bora Stanković“ Vranje

7.

Predstava, koja na duhovit i zabavan način, jasno definiše političku zbilju na koju su osuđeni Bosanci i Hercegovci. Isto tako sugeriše nužnost izdizanja naroda Bosne i Hercegovine iznad stranačkih podjela i ujedinjenu borbu za domovinu u kojoj bi obični čovjek, građanin, Mehica (glavni lik iz predstave) živio bolje i konačno u rahatluku!

Aldin Omerović (Sarajevo)

glumac Narodnog pozorišta Sarajevo

8.

Režiser Vahid Duraković monodramom „Prodavnica budućnosti“ ostavlja glavnog lika Mehicu na milost i nemilost vanjskih, ali i njegovih unutrašnjih demona. U sredini koja mu onemogućava život dostojan čovjeka, naoružan samo inatom Mehica nas humorom vodi kroz ovaj pozorišni komad. Publika ipak jasno prepoznaje ozbiljnost teme i društvenu kritiku, pa ova predstava ostaje u sjećanju i dugo nakon njenog izvođenja.

Aleksandra Sana Zubić (Linz)

književnica

9.

Svako od nas poznaje nekog Mehicu, a mnogi od nas to i jesu… Predstava „Prodavnica budućnosti“ ne osuđuje likove poput Mehice, ona vješto prikazuje Mehicin naivni, ali i prostodušan filozofski karakter, te njegov sukob sa duboko korumpiranim bh. društvom. Nasmijemo se Mehici na njegove susrete sa stranačkim ljudima, ali i zaplačemo kada se porodica raspadne i raspe po bijelom svijetu. Predstava je ogledalo u koje svi moramo dobro pogledati i zapitati se, zašto smo dopustili da trpimo nepismene na mjestima odlučivanja?

Mirela Trepanić-Grbešić (Gračanica)

dipl. rediteljka

Film “Ticket to Paradise” stiže u Dom kulture Kakanj

“Ticket to Paradise” (“Ulaznica za raj”) – 10.10. 2022. godine – Velika sala Doma kulture Kakanj

Početak filma: 20:00 sati

Cijena ulaznice: 5 KM

Filmske zvijezde okupile su se po četvrti put sa projektom koji potpisuje Ol Parker, britanski reditelj i scenarista koji stoji iza muzičkog filma „Mamma Mia! Here We Go Again“ iz 2018. godine.

U novoobjavljenom trejleru vidimo kako Robertsova i Kluni igraju bivše emotivne partnere u misiji da spriječe svoju kćerku da napravi istu grešku koju su uradili prije 25 godina, kada su se vjenčali mladi.

Njihova ćerka Lili (koju glumi Kaitlyn Dever) upoznaje ljubav svog života na izletu na Bali nakon diplomiranja, gdje njeni roditelji moraju da putuju kako bi promijenili njeno mišljenje.

Međutim, sudeći po trejleru, izgleda kao da se putovanje Julie i George Clooney da spase svoju kćerku završava kao putovanje u iscjeljivanju sopstvenih problema.

Originalni naziv: Ticket to paradise

Karta za raj

Žanr: komedija

Režija: Ol Parker

Uloge: George Clooney, Julia Roberts

Trajanje: 120 min

Kupovina ulaznica u zgradi Uprave KSC ili na dan projekcije na biletarnici Doma kulture.

JU KSC KAKANJ