ŠTA MOŽETE POKLONITI U MUZEJ KAKNJA?

Šta možete pokloniti u Muzej Kaknja?

U obzir dolazi sve što je vezano za lokalnu arheologiju i historiju, numizmatiku, razvoj industrije (rudarstvo, energetika, proizvodnja cementa, kinematografija, foto-industrija i dr.), etnologiju (sve što je sastavni dio poljoprivrede, stočarstva, pčelarstva, lova, ribolova, vrtlarstva, voćarstva i sl; graditeljstvo i stanovanje: izgled naselja i kuća, unutarnje uređenje stana, pokućstvo; odijevanje: tipovi nošnji, nakit, ukrašavanje glave i tijela; oružje; rukotvorine i zanate: proizvodnja tekstila, obrada gline, kamena, drveta, kazandžijski zanat i sl, NOAR 1941-1945. i Odbrambeno-oslobodilački rat 1992-1995, kao i sve druge predmete koji na bilo koji način svjedoče o dalekoj ili bližoj historiji našega kraja.

Pozivamo građane da iz svog vlasništva doniraju besplatno ili uz naknadu pojedinačnu građu ili kolekcije vezane za historiju Kaknja i šireg kakanjskog područja.

Cilj je da se za sadašnje i buduće generacije sačuva muzejska građa kao svjedočanstvo civilizacijskog razvoja: kulturnog, obrazovnog, ekonomskog, vjerskog i svakog drugog oblika.

Predmeti koje građani žele pokloniti detaljno će se evidentirati, katalogizirati i inventirati, a prilikom njihova izlaganja navest će se ime donatora, te uputiti zahvalnica istom.

Kontakt broj telefona: 032/771-920

JU KSC KAKANJ

SIMBOL LJILJANA U HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan stoljećima je bio simbol historijskog kontinuiteta zemlje Bosne, stoljećima su zlatni ljiljani ukrašavali zastave, pečate, grbove bosanskih plemićkih dinastija, stećke. Ljiljan je bio motiv koji se nalazio na nakitu kojim su se kitile bosanke, njime su ukrašavane naušnice, ogrlice, narukvice, pojasevi pa i kućno posuđe.

Ljiljan se kao bosanski kraljevski simbol u Bosni i Hercegovini počeo upotrebljavati u srednjem vijeku, a posebno je bio popularan u vrijeme kralja Tvrtka I Kotromanića. Grb Dinastije Kotromanića sastojao se od šest zlatnih ljiljana na plavoj podlozi sa bijelom lentom. No, ljiljan, kao simbol na tlu Bosne prisutan je više od dvije hiljade godina. U različitim značenjima prisutan je i u nekim drugim starim civilizacijama.

U II milenijumu stare ere može se naći u umjetnosti Krete u Grčkoj, gdje se susreće kao motiv na slikama Knososke palače, zatim u Egipatskoj umjetnosti, i u mnogim drugim zemljama, na vrlo širokom geografskom području i to u periodu od nekoliko hiljada godina. Najstariji nalaz simbola ljiljana u Bosni pronađen je u Ilidži kod Sarajeva, u ruševinama jedne zgrade iz doba Rimljana, gdje je iskopan jedan ulomak zemljane posude star oko 2.000 godina na kojoj je utisnut simbol ljiljana. Historičar prof. dr. Enver Imamović, u svom radu pod nazivom “Bošnjaci i ljiljan”, o ovom vrijednom arheološkom nalazu kaže da je to, do sada, najstariji nalaz ljiljana u ovom dijelu Evrope.

JU KSC KAKANJ

FORMIRANJE TEHNIČKE ZBIRKE: OBOGAĆIVANJE FUNDUSA MUZEJA

U Muzeju Kaknja trenutno se radi na formiranju industrijske postavke sa odjeljenjima: Rudnik, Elektrana, Cementara i Kino/Bioskop. Smatramo da ista zaslužuje veću popularizaciju što bismo nastojali postići povećanjem muzejskog fundusa industrijske postavke, sistematskim organiziranjem Tehničke zbirke. Tome u prilog ide činjenica o nepostojanju Tehničkog muzeja na nivou države čime je opravdanost potrebe formiranja Tehničke zbirke Muzeja Kaknja dodatno sublimirana. Napominjemo da Muzej Kaknja djeluje upravo u općini koja je poznata kao industrijska zona i ima dobre predispozicije za oformljenje iste. Na taj način bi se kod građana, prikazujući prošlost, gradila sigurna budućnost.

U posljednje vrijeme dobili smo određen broj eksponata iz segmenta saobraćajne tehnike čije fotografije možete pogledati u našoj fotogaleriji. U pitanju su autotrenažer koji se koristio za obuku kandidata iz praktičnog upravljanja motornim vozilma i taksimetar iz 1973. godine.

S tim u vezi obraćamo se građanima koji posjeduju predmete koji su vezani za razvoj saobraćaja u Kaknju, da kontaktiraju osoblje Muzeja kako bismo povećali fundus Tehničke zbirke Muzeja Kaknja.

 JU Kulturno-sportski centar Kakanj/Press