Danas upriličena posjeta na Ivničko-zagradsku Gradinu i nekropolu stećaka

Danas je upriličena posjeta na Ivničko-zagradsku gradinu i nekropolu stećaka. JU KSC Kakanj posvetila je veliku pažnju Vidikovcu kako ga mnogi posjetioci u posljednje vrijeme nazivaju. S ovog vrha pruža se prekrasan panoramski pogled na Kakanj, ali i na okolna sela. Prošle godine, postavljen je jarbol i na njemu zastava Bosne i Hercegovine dimenzija 4×2.
Današnjom posjetom uočeno je da je zastava Bosne i Hercegovine nestala (najvjerovatnije ukradena što predstavlja krivično djelo), da je ograda oštećena, drvene klupe i stolovi su ostećeni, zaštitna ograda je presječena, a putokazi dotrajali.

JU KSC Kakanj će ovaj mjesec organizovati još jednu akciju čišćenja pomenute lokacije i pokušati dovesti u što bolje stanje ovu atraktivnu lokacije koja je u zadnje vrijeme sve popularnija za izlete i posjete.

Ovom prilikom apelujemo na sve koji posjećuju Vidikovac i nekropolu stećaka da ostavljaju prostor uređenim onako kako ga i zateknu te da povedu još bolju brigu o našem kulturnom blagu i sačuvaju ovu atraktivnu lokaciju. @ Kakanj

JU KSC KAKANJ

1. aprila 1911. godine rođen Rudi Čajavec, partizanski avijatičar i narodni heroj iz Kaknja

1. aprila 1911. godine rođen Rudi Čajavec, partizanski avijatičar i narodni heroj iz Kaknja

Rudolf Rudi Čajavec je partizanski avijatičar koji se, uz Franju Kluza, smatra jednim od pionira partizanskog vazduhoplovstva. Rođen je 1. aprila 1911. godine u Kaknju. Otac Pavo i majka Anka imali su, osim Rudija, i sina Dragutina i kćerke Paulu i Olgu.

Rudi je završio Gimnaziju nakon koje nastavlja studij i završava pravo. Vojsku je služio u Novom Sadu. Iz  vojske  je izašao kao vazduhoplovni potporučnik-pilot. Službovao je u raznim ustanovama, a 1939. godine odlazi u Francusku u želji da na Sorboni doktorira pravne nauke. Nakon kapitulacije Francuske vraća se u zemlju i dobiva namještenje u Splitu.
Poslije kapitulacije Jugoslavije, aprila 1941. godine, nalazi se u Banja Luci kao šef Ureda za kolonizaciju. Uspostavlja vezu sa Narodnooslobodilačkim pokretom , pronalazi način i dostavlja municiju, sanitetski materijal i obavještenja na slobodnu teritoriju.
Rudolf Rudi Čajavec
Na Banjalučkom aerodromu povezao se sa Franjom Kluzom , pilotom, i aviomehaničerem Milutinom Jazbecom s kojima priprema prelijetanje na slobodnu teritoriju. To im uspijeva u maju 1942. godine, avionom „Brege 19“ slijeću na aerodrom Urije kod Prijedora među partizane.
Tokom prvog borbenog leta 4. jula 1942. godine Rudi Čajavec baca letke iznad Banja Luke i napada aerodrom „Zalužani“. U posljednjem naletu iznad aerodroma Rudi je ranjen usljed dejstva neprijateljske PVO i ne uspijeva da se prebaci na slobodnu teritoriju zbog oštećenja aviona kojim je upravljao. Prinudno slijeće kod sela Kadinjana. Neprijatelj ga opkoljava. Da ime ne padne živ u ruke izvršava samoubistvo.
Odlikovan je Spomenicom 1941, Ordenom narodnog heroja i Ordenom zasluga za narod prvog reda.
Prelet Čajaveca i Kluza je bio nadahnuće za ratni film  “Partizanska eskadrila” koji je snimljen 1979. godine.

U vrijeme postojanja SFRJ štampana je  poštanska markica sa likom Čajaveca i Kluza
Ulica u Kaknju u kojoj je rođen Rudi Čajavec nosi njegovo ime, dok se njegova bista i spomenik nalaze ispred Muzeja Kaknja

Danas radionica “Filcarije-igrarije” u sklopu projekta “Filcanje kao poticaj za promovisanje kulture i tradicije”

Udruženje za očuvanje kulturnog naslijeđa i tradicije ”Sahan”  će realizovati radionicu “Filcarije-igrarije” u maloj sali JU KSC Kakanj danas 21.03.2019. godine, sa početkom u 11:00 sati.

Učesnici radionice su korisnici Centra za djecu i odrasle sa posebnim potrebama Dobrinja.

Navedena radionica se realizuje u sklopu projekta “Filcanje kao poticaj za promovisanje kulture i tradicije”.

JU KSC KAKANJ

 

Sutra u maloj sali radionica “Filcarije-igrarije” u sklopu projekta “Filcanje kao poticaj za promovisanje kulture i tradicije”

Udruženje za očuvanje kulturnog naslijeđa i tradicije ”Sahan”  će realizovati radionicu “Filcarije-igrarije” u maloj sali JU KSC Kakanj sutra 21.03.2019. godine, sa početkom u 11:00 sati.

Učesnici radionice su korisnici Centra za djecu i odrasle sa posebnim potrebama Dobrinja.

Navedena radionica se realizuje u sklopu projekta “Filcanje kao poticaj za promovisanje kulture i tradicije”.

JU KSC KAKANJ

 

Muzej Kaknja posjetio arheolog iz Beča dr. Ortolf Harl, zainteresovan za Žrtvenik boga Jupitera

Arheolog iz Beča dr. Ortolf Harl danas je zajedno sa svojom suprugom Friederike posjetio Muzej Kaknja. Arheolog vodi stranicu www.ubi-erat-lupa.org, koja je posvećena drevnim kamenim spomenicima. To su najvažniji izvori informacija o društvu, kulturi i umjetnosti antike. Bili su zainteresovani za Žrtvenik boga Jupitera, radi se o veoma vrijednom arheološkom artefaktu.

Mitologija prikazuje Jupitera kao najodličnijeg i najmoćnijeg od svih bogova rimskog panteona. On je otac olimpskih bogova Marsa, Vulkana, Minerve, Merkura i Venere, Apolona i Dijane te samim time drži glavnu vlast na Olimpu. On vlada nebeskim svodom, ali i upravlja ljudskom sudbinom te je u tome smislu i otac svih ljudi.

Od 16.marta 2017. godine ovaj vrijedni spomenik se nalazi u prostorijama Muzeja Kaknja. Nakon što je otvorena stalna arheološka postavka “Prošlost Kaknja od prethistorije do kraja srednjeg vijeka” ovaj artefakt je jedan od najstarijih i najvrijednijih, koji je mnogo obogatio ovu postavku.

JU KSC KAKANJ

Muzej Kaknja: U toku su pripreme za kreiranje stalne numizmatičke postavke

Numizmatička zbirka Muzeja Kaknja koja trenutno broji više od 2000 novčanica (papirnih, kovanica, te određeni broj obveznica i novčanih bonova) svakodnevno se obogaćuje.

Zbog velikog broja starih novčanica te kako bismo sačuvali uspomene na iste, odlučili smo u Muzeju Kaknja kreirati stalnu numizmatičku zbirku.

Ovom prilikom pozivamo građane Kaknja da ukoliko posjeduju stare novčanice iste poklone Muzeju Kaknja kako bismo imali što bogatiju stalnu postavku numizmatike.

Spoljni saradnik Muzeja Kaknja MA arheologije Ajla Sejfuli ponovo će našem muzeju pomoći prilikom priprema za otvorenje stalne numizmatičke postavke.

Više informacija uskoro…

JU KSC KAKANJ

Povodom 4. godišnjice rada Muzeja Kaknja i Dana nezavisnosti BiH otvorena izložba “Stećci na području općine Kakanj”

Povodom 4.godišnjice rada Muzeja Kaknja i povodom Dana nezavisnosti BiH otvorena izložba je izložba “Stećci na području općine Kakanj” čiji je autor MA arheologije Adisa Lepić.

 

Izložba „Stećci na području općine Kakanj“ je ujedno rezultat skoro dvogodišnjeg rada na istoimenom projektu. “Projekat naučno-terenskog karaktera kao što je ovaj zahtjevao je veliki napor i trud tima ljudi koji su se odlučili raditi zajedno sa mnom. Tačno prije godinu i četiri mjeseca tadašnji menadžment JU KSC Kakanj, gospodin Aldin Šljivo odlučio je da ovaj tip projekta bude proveden u kakanjskoj općini. Popis srednjovjekovnih nekropola sa stećcima od 19 stoljeća do danas vršeni su u više navrata. Prvi put to se desilo 1887/1888. godine. Onaj najiscrpniji (ili najobimniji) desio se 1969. godine kada je Šefik Bešlagić uz podršku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i tadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika uspješno popisao stećke u Bosni i Hrcegovini, Crnoj Ggori, Srbiji i Hrvatskoj. Od davne 1969. godne do dana sličnog zadatka nije se niko prihvatio. Ipak od 2013 godine započeta je akcija ponovog popisa po općinama na inicijaticu pokojnog prof. Dubravka Lovrenovića. Sve sa istm ciljem kojim smo se i mi vodili: utvrditi brojno stanje nekropola i spomenika pojedinačno radi započinjanja sistematske zaštitu ovih spomenika. Do danas sličan projekat urađen je na području sljedećih općina: Hadžići, Jajce, Zenica i Tomislavgrad, a od danas isto možemo reći i za općinu Kakanj sa ukupno 48 nekropola, 355 stećaka.
Ovakvi i slični projekti u principu su klasične revizije kulturo-historijskog naslijeđa, materijalnih ostataka koja se provodi na samom terenu jer se radi o nepokretnoj kulturnoj baštini. Tako da nakon ovakve revizije danas znamo da smo vjerovatno zauvijek izgubili nekropolu stećaka u selu Desetnik, Pope, Brnj.. Također, možemo govoriti o nekropolama koje rapidno nestaju, ako mene pitate za mene to je svaka nekropola koja nije adekvatno zaštićena. U ovom slučaju najugroženije nekropole kakanjske općine su: Bijeli greb u Ričici (koja je ujedno i najveća nekropola sa 42 spomenika), Letoviše u Bijelom polju, Usijo u Obrama, Radin stup u Subotiju.
Jedna od najočuvanijih nekropola je Jesikovina ili Jesikovac u Nažbilju i Ivaničko-Zagradska u Zagrađu nad kojima je nadležnost preuzeo upravo  Muzej Kaknja, a čije uređenje je rađeno u okviru posebnih projekata” navela je u svom obraćanju autorica izložbe Adisa Lepić.


Izložbu koju ćete moći pogledati do 15. aprila tekuće godine čini 25 plakata na kojima su osnovni podaci o svakoj nekropoli pojedinačno kao i fotografije neki od najljepših ili najugroženijih stećaka. Osim toga tu su osnovne informacije o projektu, statistički podaci koji govore o procentu zastupljenosti određenih tipova stećaka kao i procenat ornamentisanih stećaka. Na izložbi su prikazani podaci i za dvije nekropole koje su dislocirane Crkvna u Donjoj Zgošći, danas jedan dio stećka nalazi se u Zemaljskom muzeju BiH i nekropola Banja u Tičićima danas u lapidariju Muzeja Kaknja. Cjelokupni ambijent izložbe upotpunjavaju radovi učenka Mješovite srednje škole Kakanj- maketa općine Kakanj sa označenim nekropolama i replika trenutno najukrašenijeg stećka koji se nalazi u općini Kakanj, a čiji original je pronađen u blizni Poljanskog mosta u Kraljevoj Sutjesci.
Autorica izložbe još je izrazila želju da se zahvali svima koji su bili dio ovog velikog projekta “Dozvolite mi da se zahvalim sljedećim ljudima, ustanovama i firmama: trenutnom načelniku Aldinu Šljivi, bivšem načelniku općine Kakanj Nerminu Mandri, direktoru JUKSC Mirzi Mušiji, kolektivu JU, a posebno Mirsadi Čaluk, Nijazu Neimarliji, Svetoliku Dojčinovu koji su me pratli tokom terenskog rada i direktno učestvovali u istom. Posebno sam zahvalna svim učenicima koji su pristali na volonterski terenski rad i svim mještanima koji su nam ustupili informacije od neprocjenjivog značaja. Za samu izložbu, njen koncept i dizajn zaslužni su : Muhamed Bešlagić, Emsad Marušić, Azra Merdić sa svojim učenicima, Kambur Print i Art media. Velika zahvalnica ide marketing timu JU KSC Kakanj na čelu sa Nermom Alagić kao i svim medijima koji su prenosili svaki naš izlazak na teren”.

Na izložbi se obratio i načelnik Općine Kakanj koji je ujedno bio inicijator ovog projekta Aldin Šljivo. Nakon što je čestitao Dan nezavisnosti BiH i 4. godišnjicu rada Muzeja Kaknja izjavio je sljedeće: “Ponos je biti Kakanjac kada imamo jednu ovakvu instituciju koja se stara o kulturno-historijskom naslijeđu i koja ima budućnost kada je u pitanju historija Bosne i Hercegovine. Mogu slobodno da kažem da je ovo jedan moderan muzej koji nas uvijek iznova iznenadi i oraspoloži sa nekim novim idejama i projektima. Želim im puno sreće i uspjeha u nastavku rada. Kada je u pitanju sam projekat “Popis stećaka na području općine Kakanj” reći ću da je ovo kraj prve faze projekta obzirom da ima dugoročniji cilj. Nakon što smo popisali i imamo kompletniju sliku stećaka naše općine, imamo uvjete da dalje krenemo da štitimo stećke i nekropole”.

Svim kakanjskim školama od strane JU KSC KAKANJ uručene su zahvalnice za doprinos projektu “Popis stećaka na području općine Kakanj”. Ovom prilikom još jednom se zahvaljujemo svim učenicima koji su volontirali a njih ima preko 80.

 

JU KSC KAKANJ

Učenice Gimnazije “Muhsin Rizvić” u Muzeju Kaknja snimaju film za takmičenje koje organizuje Institut Yunus Emre Sarajevo

Institut Yunus Emre u saradnji sa Gradom Kayseri organizuje takmičenje u glumi za srednjoškolce koji izučavaju turski jezik. Tim povodom učenice iz Gimnazije “Muhsin Rizvić” Kakanj odlučile su upravo u Muzeju Kaknja snimiti film pod nazivom “Bosanska kraljevska porodica na dvoru”.

Muzej Kaknja je odlično mjesto za snimanje pomenutog filma budući da posjeduje bogatu etnološku zbirku sa različitim predmetima tradicionalne kulture.

Zadatak našeg muzeja je da skuplja, čuva i prezentuje kulturu ovog područja. Velika nam je čast kad imamo priliku da budemo dio ovakvih ili sličnih projekata koji će promovisati naš muzej ali i Općinu Kakanj.

Pogledajte kako je izgledalo snimanje.

JU KSC KAKANJ

 

Povodom 4. godišnjice rada Muzeja Kaknja i Povodom Dana nezavisnosti BiH najavljujemo otvorenje izložbe „Stećci na području općine Kakanj“

Dragi sugrađani sa velikim zadovoljstvom pozivamo vas na otvorenje izložbe „Stećci na području općine Kakanj“, koja će biti upriličeno u Muzeju Kaknja 01.03.2019. godine, sa početkom u 16:00 sati, a povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine i povodom obilježavanja 4. godišnjice rada Muzeja Kakanj.

Tematska izložba „Stećci na području općine Kakanj“ rezultat je skoro dvogodišnjeg rada stručnih saradnika našeg muzeja. Ideja o ovakvom tipu projekta koji podrazumijeva terensko-istraživački rad javila se sredinom 2017. godine na veliku inicijativu tadašnjeg direktora JU Kulturno-sportski centar Kaknja, Aldina Šljive. Uz veliku podršku Općine Kakanj u protekle dvije godine radilo se na prikupljanju informacija i dokumentovanju istih na cijeloj kakanjskoj općini.

Sada kada je projekat prema svom unaprijed određenom planu završen osjećamo se odgovornim da kakanjsku i širu javnost upoznamo sa dobijenim rezultatima tokom istraživanja ali i da dio terenske atmosfere prenesemo i na publiku.

Izložba je koncipirana prikazom osnovnih informacija za svaku nekropolu pojedinačno. Sadržaj panela upotpunjuju fotografije napravljene na terenima kao i makete nekih od najmarkatnijih stećaka zabilježenih ovim popisom. Kroz izložbu i njeno otvaranje saznat ćete neke od osnovnih informacija o srednjovjekovnim nadgrobnim spomenima u našoj općini, a to je broj nekropola i spomenika koji su zastupljeni, mjesta rasprostranjenosti stećaka i sl.

Tema umiranja i smrti bila je oduvijek neizbježna za svako društvo, za svakog pojedinca. U srednjem vijeku smrt je predstavljala nešto puno više od samog okončanja života na  zemlji. Ona je ostavile tragove koje vidimo i danas, a koji predstavljaju pravo kulturno-historijsko bogatsavo ove države – STEĆCI.

„Davno sam ti legao i dugo ti mi je ležati“

„I da ostavih kosti u tujini i tad bi samo Bosnu sanjo“

JU KSC KAKANJ