Edin Šahinović će tokom KD2018 oslikati zid sa historijskim motivima Kaknja na Muzeju Kaknja, te održati radionicu za djecu – BLAGO KAKNJA

Street art procvat je doživio u New Yorku. Street artom, ili u prevodu sa engleskog „uličnom umjetnošću“, smatraju se umjetnička djela nastala u otvorenom gradskom prostoru, na zgradama, ulicama i drugim javnim mjestima. Moderni grafiti i murali svoje porijeklo duguju protestnim sloganima i političkim komentarima ispisivanim na javne gradske zidove, a tačna godina prvog pojavljivanje nečega sličnog ne može se odrediti. Kao prvi reprezentativan primjer smatra se grafit iz vremena Drugog svjetskog rata „Kilroy Was Here“ jednostavno nacrtan kao čovjek dugog nosa koji proviruje iza ćoška. Prvi pravi procvat grafiti umjetnosti nastao je u New Yorku šezdesetih godina prošlog stoljeća, napredovao u sedamdesetim i vrhunac doživio u osamdesetim sa muralima naslikanim u njujorškom Bronxu. Od tada pa na dalje grafiti i murali niču kao gljive poslije kiše svuda u svijetu kao poziv umjetnika na socijalnu i političku osviještenost, ali i jednostavno samo kao lijep dodatak kvartovima i ulicama gradova.

 

Nekada su zidne slike imale veliku važnost, ne samo kao ukrašavanje vjerskih i stambenih prostorija, nego i kao iskaz bogatstva i pokroviteljstva. Zid Muzeja Kaknja u sklopu kulturno-umjetničkog festivala “Kraljev fest 2016.” postao je pravo umjetničko djelo zahvaljujući studentima Akademije likovnih umjetnosti iz Sarajeva Edina Šahinovića i Anika Smajića. Live act podrazumijevao je iscrtavanje vanjskog zida Muzeja Kaknja sa srednjovjekovnim motivom  gdje su umjetnici Anik Smajić i Edin Šahinović svojim umijećem gostima priuštili interaktivnu radionicu i dobru zabavu.

 

I ove godine umjetnik Edin Šahinović učestvuje na Kakanjskim danima i gotovo cjelodnevno će raditi na izradi murala na zidu Muzeja Kaknja. Tema koja će se naći na muralu je zapravo blago Kaknja, sve ono po čemu je Kakanj prepoznatljiv, a vezano je za njegovu historiju. Prije svega radi se predstava kralja Kotromanića, sa kraljevskim gradom u pozadini, pored toga tu će biti i prsten koji posjeduje muzej, Zgošćanski stećak druga kulturno-historijska blaga specifična za ova prostor. Ovaj mural je na neki način nastavak murala koji se nalazi na prednjoj strani muzeja.

Izrada murala će trajati gotovo 7 dana (29.07.2018. – 04.08.2018.) Kakanjskog kulturnog programa, s tim da će jedan (ili dva) dana biti akcenat na radionici sa mladima.

RADIONICA ZA DJECU

Radionica sa mladima iz Kaknja će trajati dan ili dva ovisno o odzivu djece. Planirano je da se kroz radionicu radi na ploči dužine nekoliko metara gdje će djeca imati dovoljno prostora da rade i svako od njih da dobije svoje vrijeme za viziju, ideju koju želi da naslika. Kroz historiju veliki umjetnici su pokušali dokućiti iskrenost dječijeg crteža, i svojim rukopisom oponašati dječiji iskreni potez. Sada ćemo imati priliku da vidimo djecu nekoliko uzrasta kako iznose svoje iskrene emocije kroz mrlje ili određenu figuraciju.

Tema je „Kakanj iz perspektive mladih“. „Najbitnije je da se djeca ne plaše uprljati ruke bojom, te bi bilo poželjno da imaju odjeću prilagođenu za slikanje. Projekat je uspio onda kada se djeca zabave i neka se ne plaše djeca koja sumnjaju u svoj talenat, bitno je da se družimo i slikamo.

Svi su dobrodošli, poručio je Edin Šahinović.

Spomenimo da je na drugom dijelu zida na ulazu u Muzej Edin iscrtao grbove BiH kroz vjekove.

Informacije u vezi radionice: 062/527-360

Utorak 31.07.2018. – 10:00

Srijeda 01.08.2018. – 10:00 —-ODRAZ GRADA KAKNJA

PARK DOMA KULTURE

JU KSC KAKANJ

U sklopu KD2018 dva dana će trajati “Međunarodni sajam minerala, stijena, fosila, dragog i poludragog kamenja” – BLAGO ZEMLJE

Međunarodni sajam minerala, stijena, fosila, dragog i poludragog kamenja, pod nazivom “Blago zemlje”, za vrijeme Kakanjskih dana će već drugi put otvoriti svoja vrata svim zainteresiranim posjetiocima i ljubiteljima minerala u Kaknju.

Sajam, koji organizira Udruženje istraživača i ljubitelja minerala “Gorski kristal”, na čelu sa Vernesom Islamovićem, visočkim istraživačem minerala i zaljubljenikom u ovu granu geologije, jedna je od rijetkih manifestacija u BiH, na kojoj je moguće pogledati minerale i kristale iz BiH, ali i iz cijelog svijeta.

Izložbu minerala i kristala „Blago zemlje“ možete pogledati u Parku Doma kulture u četvrtak 02.08.2018. godine  i petak 03.08.2018.godine sa početkom od 10:00 sati.

Svi su dobrodošli!

JU KSC KAKANJ

Na press konferenciji predstavljen veliki broj aktivnosti u sklopu KD 2018 – Pronađi svoj put do zabave

Danas je u sali Općine Kakanj upriličena konferencija za medije gdje su načelnik općine Kakanj Nermin Mandra i direktor JU KSC Kakanj Aldin Šljivo predstavili kompletan program Kulturno-sportske manifestacije „Kakanjski dani 2018“.

U samom uvodu obratio se direktor JU KSC Kakanj Aldin Šljivo u ime organizacionog odbora, kojeg čini 20 članova i u koji su uključeni skoro svi subjekti koji se bave kulturom, sportom, organizacijom saobraćaja i održavanjem javnog reda i mira, koji je predstavio kompletan program manifestacije „Kakanjski dani 2018“.

“Ovogodišnja Kulturno-sportska manifestacija “Kakanjski dani 2018” će trajati devet dana tačnije od 28.07. do 05.08.2018. godine i od prvog do posljednjeg dana sadrži obećavajuće programe za sve uzraste, a posebno za našu najmlađu raju za koje smo se potrudili da upriličimo sadržaje koji dosad nisu bili viđeni. To su prvenstveno brojni edukativni sadržaji uz radionice, dječije igrice, kreativne igrice, dječiji koncerti, dakle uz edukativne tu su i zabavni sadržaji kako bismo zaista imali nezaboravno ljeto u Kaknju. Da je tako dokazat će i koncerti koji će, vjerujemo biti veoma dobro posjećeni te da će privući dosta publike iz Kaknja ali gostiju iz drugih gradova koje ovom prilikom pozivamo da posjete Kakanj ukoliko su u mogućnosti i da zajedno sa nama uživaju slobodno možemo reći u spektakularnom programu.

Program je već od prvog dana šaren, bogat, raznolik i zabavan. Vjerujem da će baš prvi dan privući mnogo pažnje jer imamo učesnike iz Turske, Španije, Mađarske, Slovačke i mnogih drugih država koji učestvuju na Međunarodnom dječijem festivalu folklora.

Ove godine u sklopu Kakanjskih dana ukupno imamo 14 sportskih sadržaja, 16 zabavnih sadržaja zatim mjuzejske izložbe, kreativne aktivnosti, dakle ukupno imamo oko 40 programskih aktivnosti. Skoro 15 aktivnosti se odnosi na dječije programe što nam je zaista veoma važno kako bismo pružili kvalitetan program za naše najmlađe. Mnogo nevladinih organizacija ove godine je uključeno u samu organizaciju tačnije 30 udruženja. Prema našim statističkim podacima oko dvije hiljadu ljudi će biti uključeno u realizaciju programa.

Uspjeli smo da i ove godine da promovišemo naše kakanjske talente uz koncert pod nazivom „Kakanjski bendovi“ gdje učešće uzimaju izuzetno talentovani bendovi poput AlterVala koji je fenomenalan i odlične zabave pravi, tu je i Heaven bend koji nas uvijek iznova oduševi kako novim repertoarom tako i velikim talentom, a svakako kao predgrupa koncerta Emir & Frozen Camels bit će kakanjski InfraRed bend, i na kraju naša najmlađa zvijezda Adi Begić koji je ove godine bio naš mali ambasador i ušao je u finale na jednom poznatom muzičkom takmičenju.

Kako već svi znaju tu je i Amar Jašarspahić Gile, Lapsus bend ali izvođači iz drugih gradova koje imamo namjeru sjajno dočekati, biti dobri domačini i naravno u velikom broju podržati  i njhove koncerte. Dakle Emir&Frozen Camels, Latif Moćević koji će pored svog koncerta zabavnog karaktera održati koncert i za naše najmlađe, koncert se zove „Mravko Travko“ i vjerujem da će biti zanimljivo.

Dosad nismo imali streljaštvo, ovo takmičenje će biti održano na platou OŠ „Mula Mustafa Bašeskija“ za koje također smatram da će izazvati veliko oduševljenje i interes. 2016. godine smo zadnji put imali reviju Old timer-a, ove godine smo također odlučili da obradujemo ljubitelje starih automobila.

Lokacije na kojima će se odvijati aktivnosti su Park Doma kulture, Park prijateljstva, Main stage i od ove godine i plato OŠ „Mula Mustafa Bašeskija“ gdje će biti upriličena noć filmova (Muvie night) pod otvorenim nebom. Kako sam spomenuo na početku zaista mnogo zanimljivih i kvalitetnih sadržaja u kojima se može pronaći svaki građanin našeg grada bez obzira na godine.

U odjelu za sport imamo atraktivne, zabavne i kvalitetne programe a izdvojio bih Fitnes za dame na otvorenom uz Lejlu Šebić, zatim Fitnes and Fun, Fight night te mnogobrojne turnire koji su već popunjeni sa prijavama. Dobili smo i sponzore manifestacije, radi se BH Telecom-u i Samsung-u, također imamo i sponzore za pojedinačne sadržaje a to su lokalni privrednici i ja im se ovom prilikom posebno zahvaljujem. Također bih izdvojio prvu biciklističku utrku na 10 kilometara koja se ove godine prvi put organizuje u Kaknju, zatim nešto što je veoma aktuelno je ulična utrka čiji budžet iznosi oko 7.000 KM i zaista je za pohvalu što se veliki broj sponzora uključio da pomogne da se sve to sprovede. Već imamo oko 190 prijavljenih na ovu utrku.

U Parku Doma kulture će biti organizovani skoro svi programi iz oblasti kulture, zaista mogu da garantujem da će uz ugodni ambijent parka jedna predstava te promocije knjige imati veliki uticaj na sve posjetice te da će se nakon programa sa osmijehom na licu i zadovoljni vratiti svojim domovima”, izjavio je na konferenciji za medije direktor JU KSC Kakanj Aldin Šljivo i pozvao publiku da pogleda program i odabere događaje koje će posjetiti.

Potom se obratio i načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra koji je iskazao zadovoljstvo zbog organizacije ovogodišnje Kulturno-sportske manifestacije “Kakanjski dani 2018”. “I ove godine imamo veliki broj aktivnosti, iz godine u godinu ulažemo mnogo truda i entuzijazma tako da građanima Kaknja ove ljetne dane učinimo raznovrsnijim i ljepšim, da unesemo živosti na ulice. Naša ideja je bila da pobjegnemo od onih sadržaja koji su nas opterećavali na glavnoj ulici, na način da uvedemo upravo ovakve sadržaje te da iz godine u godinu imamo što sadržajnije, interesantnije i bogatije sadržaje. Izuzetno sam ponosan i koristim ovu priliku da čestitam organizacionom odboru i direktoru na svom trudu koji se ulaže u organizaciju ovakve manifestacije. Očekujem da će i provođenje ovih aktivnosti narednih dana biti na visokom nivou. Pozivam i naše sugrađane da posjete ove sadržaje, da provedu vrijeme na svakom od ovih sadržaja, bit će šteta nakon uloženih novaca i truda da posjeta ne bude adekvatna”. Načelnik je naglasio da se još uvijek luta po izboru lokacije “Najsretniji bi bili da imamo više prostora, da je moguće ovo smjestiti na veliki trg, da ne remetimo saobraćajne tokove, komoditet građana na koji su navikli, ali jednostavno Kakanj je takav i ne možemo pronaći adekvatniji i širi prostor. Možda ovo sve nosi i pozitivne stvari da se glavna ulica dinamizira, da se više života osjeti. Sve ovo činimo ne da zakomplikujemo živote, nego da učinimo ljepšim nekoliko dana ljeta, da onima koji godišnje odmore provode u Kaknju prikažemo svu raskoš ovog grada” poručio je načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra.

U nastavku kompletan program manifestacije KAKANJSKI DANI 2018:

 

JU KSC KAKANJ

 

 

 

 

 

 

Nekoliko kvadrata stare kaldrme će biti popločano ispred Muzeja Kaknja

Muzeju Kaknja dostavljen je dio kakanjske kaldrme koja je iskopana ispod asfalta prilikom aktuelnih radova na rekonstrukciji glavne gradske saobraćajnice.

Stara kaldrma će biti sačuvana i izložena u Muzeju Kaknja, a nekoliko kvadrata će biti i popločano ispred Muzeja Kaknja kako bi mlađe generacije imale priliku vidjeti kako je nekad naš grad bio iskaldrmisan.

Radovi su već u toku, a u nastavku pogledajte kako to izgleda.

 

NAJAVLJUJEMO: U sklopu KD2018 planinarskih pohod na kraljevski grad BOBOVAC

U sklopu Kulturno-sportske manifestacije „Kakanjski dani 2018” bit’ će organizovan planinarskih pohod na stari grad Bobovac u oragnizaciji PD Bobovac u saradnji sa Muzejom Kaknja.
Kraljevski grad Bobovac, smješten u brdima srednje Bosne, na području gdje graniče općine Kakanj i Vareš. Prvi put se spominje u pisanim dokumentima oko 1350.godine. Na Bobovcu se čuvala bosanska kraljevska kruna. Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela, u kojoj su bila sahranjena tri bosanska kralja: Stjepan Ostoja, Tvrtko II Kotromanić i Stjepan Tomaš.
Podigao ga je ban Stjepan II Kotromanić u prvoj polovini 14.stoljeća. Sjedištem bosanskih vladara ostao je od bana Stjepana II Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva, pa sve do prestanka bosanske samostalnosti i turskog osvajanja 1463.godine.

Planinarski pohod će biti realizovan u nedjelju 29.07.2018. godine:
– 08:00 Okupljanje učesnika na benzinskoj pumpi „HIFA“
– Defile učesnika pohoda malom ulicom do Sahat kule
– Organizovani prevoz Kakanj – Kraljeva Sutjeska
09:00 Polazak na pohod sa stanice Poljani
– Obilazak historijskih znamenitosti u Kraljevoj Sutjesci
– Pješaćenje kanjonom Bukovice do starog grada Bobovca
12-15h boravak na Bobovcu
18:00 – povratak iz Kraljeve Sutjeske do Kaknja

Prijave:061/588-774
Kontakt: Hajrudin Kubat

JU KSC KAKANJ

Muzej Kaknja povodom obilježavanja 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice organizovao nekoliko aktivnosti

Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj svake godine na prigodan način obilježi 11. Juli i pošalje poruku ohrabrenja preživjelim žrtvama genocida, a posebno srebreničkim majkama koje u srcima svih Kakanjaca imaju posebno mjesto. Kakanj već dugi niz godina organizuje šetnju za Srebrenicu, a organizuju se i kolone pješaka. Prošle godine JU KSC Kakanj organizovala je promociju Fotomonografije i izložbe fotografija „Srebrenički put pakla u sklopu obilježavanja 11. Jula i promociju knjige Dževe Avdić pod nazivom „Moj osmijeh je moja osveta“.

Ove godine JU KSC Kakanj – odjeljenje Muzej Kaknja povodom obilježavanja 11.jula organizovala je nekoliko aktivnosti. Izdvajamo projekat pod nazivom “Genocid na karti” autora Mugdima Cvrlje.

Genocid na karti naziv je projekta koji je pokrenuo diplomirani ekonomista iz Kaknja Mugdim Cvrljo, a ima za cilj prikazati dešavanja u Srebrenici i oko nje u julu 1995. godine. On je izradio topografsku kartu sa prikazom lokacija stradanja Srebreničana u tom periodu kao i masovnih grobnica.

Cilj mu je, kako kaže, ostaviti trag iza sebe i dati doprinos očuvanju sjećanja na jedini presuđeni genocid u BiH tokom protekle agresije, a o kome trebaju učiti i mlađe generacije.

Pored navedenog upriličeno je obraćanje i kratak historijski osvrt kustosa Muzeja Kaknja sa posebnim akcentom na Srebrenicu. Svi prisutni su imali priliku da pogledaju reorganizovanu postavku „Kakanj u odbrambeno – oslobodilačkom ratu 1992- 1995“.

Također, prikazan je i dokumentarni film „Behar“ Tarika Hodžića o Srebrenici. U Parku Doma kulture prenosi se cjelodnevni program BHRT uživo iz Srebrenice.

Dokumentarni film “Behar” je bio Hodžićeva intimna želja da ovim filmom “vrati ljude u život”. Trajanje filma iznosi 11 minuta i 7 sekundi, dužina filma odgovara datumu genocida (11/07). ‘Behar’ je dokumentarno-igrani kratki film koji je u toku prošlogodišnjeg SFF-a premijerno prikazan javnosti. Program koji je realizovao Muzej Kaknja počeo je u 11:07h.

U programu povodom obilježavanja 11.jula učestvovala je i Kakanjka Belma Šišić maturantica OŠ “Hamdija Kreševljaković” koja je izvela recital “Srebrenica u mojim očima” koji je sama napisala.

JU KSC KAKANj

 

 

Industrija stećaka – poučno

Odvajanje kamena od masiva stijene, njegova obrada, ukrašavanje, upisivanje epitafa i konačno postavljanje iznad groba u srednjem je vijeku bio veoma kompleksan proces koji je zahtijevao ulaganje ogromnog truda i zalaganja da se sve dovede do kraja. Zbog toga se može slobodno tvrditi da su stanovnici stare bosanske države možda i najviše u srednjovjekovnoj Evropi „ulagali“ u smrt, odnosno u podizanje nadgrobnih spomenika.

Nažalost, do danas je tek poznat jedan historijski izvor koji govori o cijeni stećka. Naime, u jednom dokumentu iz 1377. godine, u pomirbenom ugovoru, spominje se da je cijena ukopa jednog Vlaha na području srednjovjekovnog cetinskog komitata iznosila 40 libri, što je bila zaista velika svota novca. Poređenja radi, troškovi ukopa u Splitu iz približno istog perioda iznosili su osam libri.

Ovako velika cijena opravdana je s obzirom na to da je za jednu ovakvu sahranu trebalo uložiti velikog truda od samog klesanja stećka do njegovog prijevoza i postavljanja na grob. To je zasad jedini podatak koji govori o cijeni stećka i o sahrani, koja je bila očigledno višestruko veća nego na susjednim područjima.

Naravno, svi stanovnici nisu sebi mogli priuštiti bolje i skuplje nadgrobne spomenike. Siromašniji su se morali zadovoljiti i amorfnim kamenim blokom nikako ili samo ovlaš pritesanim. Neko nije mogao ni to. O tome najbolje svjedoče arheološka istraživanja prilikom kojih su pronađeni grobovi bez ikakvih nadzemnih oznaka. S druge strane, veliki kontrast prave veoma skupi monumentalni stećci kao vrhunski primjer srednjovjekovne umjetnosti. To još jednom svjedoči o svekolikoj društvenoj izdiferenciranosti srednjovjekovnog stanovništva ustrojenog prema feudalnim principima kakvi su egzistirali ne samo u staroj bosanskoj državi nego i u onome što se može definirati pod pojmom kasnosrednjovjekovna Evropa.

Prema narodnim izrazima, stećci su „usijecani“ iz kamenoloma najvjerovatnije zimi, jer bi se tad u niz izbušenih rupa u stijeni ulijevala voda koja bi se zamrzla te tako odvajala kameni blok, koji je onda bilo neophodno dalje obrađivati da bi se dobila željena forma. Korišten je standardni željezni alat: čekići, klinovi, dlijeta, poluge, ono što se i danas manje-više koristi. Još uvijek se ne može sa sigurnošću reći jesu li stećci nakon odvajanja od stijene u potpunosti obrađivani do najsitnijih detalja u kamenolomu te kao gotovi proizvodi prevoženi do nekropole ili su se finalni radovi obrade izvodili i na samom groblju da se izbjegnu određene nepredviđene okolnosti i eventualna oštećenja koja mogu nastati prilikom transporta spomenika.

STEĆKOPEDIJA, KAMENO BLAGO STARE BOSANSKE DRŽAVE

Muzej Kaknja i ove godine organizuje aktivnosti povodom obilježavanja 11.jula

Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj svake godine na prigodan način obilježi 11. Juli i pošalje poruku ohrabrenja preživjelim žrtvama genocida, a posebno srebreničkim majkama koje u srcima svih Kakanjaca imaju posebno mjesto. Kakanj već dugi niz godina organizuje šetnju za Srebrenicu, a organizuju se i kolone pješaka. Prošle godine JU KSC Kakanj organizovala je promociju Fotomonografije i izložbe fotografija „Srebrenički put pakla u sklopu obilježavanja 11. Jula i promociju knjige Dževe Avdić pod nazivom „Moj osmijeh je moja osveta“.

Ove godine JU KSC Kakanj – odjeljenje Muzej Kaknja povodom obilježavanja 11.jula organizuje nekoliko aktivnosti. Izdvajamo projekat pod nazivom “Genocid na karti” autora Mugdima Cvrlje.

Genocid na karti naziv je projekta koji je pokrenuo diplomirani ekonomista iz Kaknja Mugdim Cvrljo, a ima za cilj prikazati dešavanja u Srebrenici i oko nje u julu 1995. godine. On je izradio topografsku kartu sa prikazom lokacija stradanja Srebreničana u tom periodu kao i masovnih grobnica.

Cilj mu je, kako kaže, ostaviti trag iza sebe i dati doprinos očuvanju sjećanja na jedini presuđeni genocid u BiH tokom protekle agresije, a o kome trebaju učiti i mlađe generacije.

Pored navedenog bit će upriličeno obraćanje i kratak historijski osvrt kustosa Muzeja Kaknja sa posebnim akcentom na Srebrenicu. Svi prisutni će imati priliku da pogledaju reorganizovanu postavku „Kakanj u odbrambeno – oslobodilačkom ratu 1992- 1995“ nakon čega će pogledati i „Srebrenički arhiv“.

Također bit će prikazan dokumentarni film „Behar“ Tarika Hodžića o Srebrenici, dok će se u Parku Doma kulture prenositi cjelodnevni program BHRT uživo iz Srebrenice.

Dokumentarni film “Behar” je bio Hodžićeva intimna želja da ovim filmom “vrati ljude u život”. Trajanje filma iznosi 11 minuta i 7 sekundi, dužina filma odgovara datumu genocida (11/07). ‘Behar’ je dokumentarno-igrani kratki film koji je u toku prošlogodišnjeg SFF-a premijerno prikazan javnosti.

Tarik Hodžić je redatelj i bh. dokumentarca koji je vidio svijet ”Scream For Me Sarajevo”. Scenarista i režiser filma je Tarik Hodžić, direktor produkcijske kuće “Prime Time” je Adnan Ćuhara, a direktor fotografije je Mustafa Mustafić.

U programu povodom obilježavanja 11.jula učestvuje i Kakanjka Belma Šišić maturantica OŠ “Hamdija Kreševljaković” koja će izvesti recital “Srebrenica u mojim očima” koji je sama napisala.

Navedene aktivnosti će biti realizovane 11.jula 2018. godine sa početkom u 11:00 sati.

JU KSC KAKANj

 

 

Zahvaljujemo se mještanima mjesne zajednice Nažbilj – Nekropola stećaka vraćena je u prvobitno stanje

Obzirom da je tokom redovnog obilaska Nekropole stećaka u Nažbilju (22.05.2018.god.) uočen i evidentiran nemaran odnos mještana prema nekropoli, realiziran je ponovni obilazak u srijedu 05.07.2018. godine od strane JU KSC Kakanj – odjeljenje Muzej Kaknja.

Ponovnim obilaskom zabilježeno je da su s prostora koji pripada nekropoli uklonjene  vreće cementa, frakcije i automobil te da je prostor doveden u prvobitno stanje.

Primjetna je potreba za  farbanjem  drvene ograde i šadrvana kao i košenje trave s  prostora nekropole. Ovom prilikom pohvalili bismo mještane Nažbilja na brzoj reakciji i vraćanjem nekropole u prvobitno stanje. Podsjetimo da je prilikom posljednjeg obilaska nekropole uočen nesavjestan odnos mještana ili drugih lica prema prostoru koji pripada nekropoli. Zabilježeno je odlaganje vreća cementa, frakcije i parkiranje automobila marke Golf, bez registarskih oznaka na prostoru koji je ograđen i koji pripada nekropoli stećaka. Naš apel svima da više čuvamo i očuvamo naše kulturno i historijsko blago urodio je plodom.

JU KSC KAKANJ

Na današnji dan 1942. godine poginuo kakanjski heroj i legendarni partizanski pilot Rudolf Rudi Čajavec

Rudolf Rudi Čajavec je partizanski avijatičar koji se, uz Franju Kluza, smatra jednim od pionira partizanskog vazduhoplovstva. Rođen je 1. aprila 1911. godine u Kaknju. Otac Pavo i majka Anka imali su, osim Rudija, i sina Dragutina i kćerke Paulu i Olgu.

Rudi je završio Gimnaziju nakon koje nastavlja studij i završava pravo. Vojsku je služio u Novom Sadu. Iz  vojske  je izašao kao vazduhoplovni potporučnik-pilot. Službovao je u raznim ustanovama, a 1939. godine odlazi u Francusku u želji da na Sorboni doktorira pravne nauke. Nakon kapitulacije Francuske vraća se u zemlju i dobiva namještenje u Splitu.

Poslije kapitulacije Jugoslavije, aprila 1941. godine, nalazi se u Banja Luci kao šef Ureda za kolonizaciju. Uspostavlja vezu sa Narodnooslobodilačkim pokretom , pronalazi način i dostavlja municiju, sanitetski materijal i obavještenja na slobodnu teritoriju.

Na Banjalučkom aerodromu povezao se sa Franjom Kluzom , pilotom, i aviomehaničerem Milutinom Jazbecom s kojima priprema prelijetanje na slobodnu teritoriju. To im uspijeva u maju 1942. godine, avionom „Brege 19“ slijeću na aerodrom Urije kod Prijedora među partizane.

Tokom prvog borbenog leta 4. jula 1942. godine Rudi Čajavec baca letke iznad Banja Luke i napada aerodrom „Zalužani“. U posljednjem naletu iznad aerodroma Rudi je ranjen usljed dejstva neprijateljske PVO i ne uspijeva da se prebaci na slobodnu teritoriju zbog oštećenja aviona kojim je upravljao. Prinudno slijeće kod sela Kadinjana. Neprijatelj ga opkoljava. Da ime ne padne živ u ruke izvršava samoubistvo.

Odlikovan je Spomenicom 1941, Ordenom narodnog heroja i Ordenom zasluga za narod prvog reda.

Prelet Čajaveca i Kluza je bio nadahnuće za ratni film  “Partizanska eskadrila” koji je snimljen 1979. godine.

U znak sjećanja na Rudija Čajaveca ulica u Kaknju u kojoj je rođen nosi njegovo ime, a njegova bista je postavljena u Muzeju Kaknja.

U vrijeme postojanja SFRJ štampana je  poštanska markica sa likom Čajaveca i Kluza

Foto u naslovnici: Avion “Brege 19″ na kakvom je letio i Rudi Čajavec (ilustracija)