Još uvijek tragamo za kulturnim naslijeđem I i II svjetskog rata – Naš sugrađanin Abdurahman ef. Zukan poklonio Muzeju Kaknja vrijedan eksponat (“kubura” iz rata 1992-1995)

U jeku cjelokupne atmosfere i vidljivih priprema i svega što je vodilo ka planskom organizovanju i pripremi agresije na BiH, bosanski narod se
organizovao i pripremao na sve moguće načine, kako bi pružio otpor
svemu onome što se planski pripremalo. S obzirom da nije bio naoružan,
jedan od načina jeste da su naši ljudi improvizovali i pravili bilo
šta što će pomoći pružanju otpora i odbrani vlastitih života,
i topraka na kome se stoljećima živilo.

Asim (Meho) Delić iz Bukovaca kod Busovače, je kao uposlenik Željezare u Zenici, samostalno
i dio po dio napravio ovu “kuburu”. Ista je bila je korisna na samim počecima agresije na BiH.  Sa ovom vrstom naoružanja, čuvane
su prve straže i linije odbrane od agresora.

Interesovanje za ovu “bosansku” improvizaciju su u više navrata izrazili i pripadnici
međunarodnih snaga boraveći na ovim prostorima. Ali je Asim odlučio
da ovaj vrijedni eksponat pokloni Muzeju Kaknja, kao trajnu uspomenu i prisjećanje na
jedno vrijeme.

Ovom prilikom se od srca zahvaljujemo Abdurahmanu ef. Zukanu.

Pozivamo sve naše sugrađane da slijede ovaj primjer te da ukoliko posjeduju neki stariji eksponat koji bi obogatio zbirke i postavke Muzeja Kakanj da nas kontaktiraju. Posebno dajemo važnost eksponatima iz I i II svjetskog rata budući da želimo kreirati zbirku i sačuvati od zaborava i ovaj dio prošlosti.

Raspoloženi smo za svaki vid saradnje.

JU KSC KAKANJ

1. aprila 1911. godine rođen Rudi Čajavec, partizanski avijatičar i narodni heroj iz Kaknja

1. aprila 1911. godine rođen Rudi Čajavec, partizanski avijatičar i narodni heroj iz Kaknja

Rudolf Rudi Čajavec je partizanski avijatičar koji se, uz Franju Kluza, smatra jednim od pionira partizanskog vazduhoplovstva. Rođen je 1. aprila 1911. godine u Kaknju. Otac Pavo i majka Anka imali su, osim Rudija, i sina Dragutina i kćerke Paulu i Olgu.

Rudi je završio Gimnaziju nakon koje nastavlja studij i završava pravo. Vojsku je služio u Novom Sadu. Iz  vojske  je izašao kao vazduhoplovni potporučnik-pilot. Službovao je u raznim ustanovama, a 1939. godine odlazi u Francusku u želji da na Sorboni doktorira pravne nauke. Nakon kapitulacije Francuske vraća se u zemlju i dobiva namještenje u Splitu.
Poslije kapitulacije Jugoslavije, aprila 1941. godine, nalazi se u Banja Luci kao šef Ureda za kolonizaciju. Uspostavlja vezu sa Narodnooslobodilačkim pokretom , pronalazi način i dostavlja municiju, sanitetski materijal i obavještenja na slobodnu teritoriju.
Rudolf Rudi Čajavec
Na Banjalučkom aerodromu povezao se sa Franjom Kluzom , pilotom, i aviomehaničerem Milutinom Jazbecom s kojima priprema prelijetanje na slobodnu teritoriju. To im uspijeva u maju 1942. godine, avionom „Brege 19“ slijeću na aerodrom Urije kod Prijedora među partizane.
Tokom prvog borbenog leta 4. jula 1942. godine Rudi Čajavec baca letke iznad Banja Luke i napada aerodrom „Zalužani“. U posljednjem naletu iznad aerodroma Rudi je ranjen usljed dejstva neprijateljske PVO i ne uspijeva da se prebaci na slobodnu teritoriju zbog oštećenja aviona kojim je upravljao. Prinudno slijeće kod sela Kadinjana. Neprijatelj ga opkoljava. Da ime ne padne živ u ruke izvršava samoubistvo.
Odlikovan je Spomenicom 1941, Ordenom narodnog heroja i Ordenom zasluga za narod prvog reda.
Prelet Čajaveca i Kluza je bio nadahnuće za ratni film  “Partizanska eskadrila” koji je snimljen 1979. godine.

U vrijeme postojanja SFRJ štampana je  poštanska markica sa likom Čajaveca i Kluza
Ulica u Kaknju u kojoj je rođen Rudi Čajavec nosi njegovo ime, dok se njegova bista i spomenik nalaze ispred Muzeja Kaknja

Muzej Kaknja: U toku su pripreme za kreiranje stalne numizmatičke postavke

Numizmatička zbirka Muzeja Kaknja koja trenutno broji više od 2000 novčanica (papirnih, kovanica, te određeni broj obveznica i novčanih bonova) svakodnevno se obogaćuje.

Zbog velikog broja starih novčanica te kako bismo sačuvali uspomene na iste, odlučili smo u Muzeju Kaknja kreirati stalnu numizmatičku zbirku.

Ovom prilikom pozivamo građane Kaknja da ukoliko posjeduju stare novčanice iste poklone Muzeju Kaknja kako bismo imali što bogatiju stalnu postavku numizmatike.

Spoljni saradnik Muzeja Kaknja MA arheologije Ajla Sejfuli ponovo će našem muzeju pomoći prilikom priprema za otvorenje stalne numizmatičke postavke.

Više informacija uskoro…

JU KSC KAKANJ

Sehara i djevojačko ruho / Muzej Kaknja

Najveća radost za roditelje je dočekati da mlada prekorači kućni prag. Uvijek je bilo lakše ženiti nego udavati. Udavati svoje dijete za roditelje znači gubiti drago čeljade iz kuće ili ga udaljiti od očiju, da srce kuka a oči vehnu. Helem sa mladom je u kuću dolazilo i ruho uglavnom u sehari a od ‘jačih’ famelija i ruho u kolima.

Dok se mlada vozi u istim kolima sa mladom sjedi samo njezina jengija i koji njezin bliži rođak. Iza svatova idu kola u kojima se u sanducima vozi djevojačko ruho. I ta su kola pokrivena čohom i boščalucima. Ako mlada ne vozi sa sobom ruha, može ga ili pred sobom poslati ili će iza nje doći.

Običaji se po našoj Bosni u detaljima razlikuju kod Bosanaca triju vjera i običaja. Negdje se kad se dođe pred mladinu kuću morala ispoštovati posebna procedura otkupa sanduka. Sanduk – komora – ruho – seksena se trebao otkupiti od čuvara. Kad bi se sanduk, nakon određenih natezanja i cjenjkanja otkupio svi ulaze u mladinu kuću gdje slijedi gozba. Potom se ruho uredno spakira, a konj ili kola se posebno nakite. Na konja su se već od kuće metnule ”brozve”, ali se sad na jaku meće ručnik i šarenih papira. 

Opet negdje je sehara bila glavno spremište ruha. Jedna nana priča da je seharu je od svoje majke, jer nije imala više čime da me daruje. »Tu se nalazi moje ruho, koje sam godinama vezla. U svakom cvijetu uvezeno je par uspomena. Jer djevojačko ruho je najveći miraz, a sadrži vrijeme, mladost i uspomene. Ovaj jastuk (pokazuje rozi jastuk uz blagi osmjeh) vezla sam cijele zime. Jelek sam naslijedila od svoje nane i star je 200 godina. Sve ovo što vidiš treba da čuvaš i da znaš, da dok ima ovoga, biće i nas…“

Opet kod drugih nije bilo sehare ali je bio sanduk u koji se stavljalo ruho i mnogo koješta. »Sanduk je bio izrezbaren i posebno obojen, a iznutra je imao posebnu manju laticu u koju su se stavljali sitni predmeti. Sadržaj sanduka činilo je djevojačko ruho: čerme, šotane, gaće, čorapi, terluci, opanci, meculeti, pregljača, čilimarica, košuljci, a u latici bi bile igle za šivanje, šilo i opančarica, igle za pletenje, ponekad malo pomade i ogledalce i sl. U drugom dijelu koji se zvao bala nalazili su se: Gunjevi, biljci, rutaši, vriće, obične zobnice, darovi za svatove i ostalo što je mlada prikupila. Pored ovoga komoru su sačinjavali i predmeti kućne uporabe, a nezaobilazni su bili: kudilja, grebene, gargaše, pratnjača, srp, metla, a u posljednje vrijeme regali, ležaji, fotelje i sl.«

Nisu isti običaji  slanja ruha, niti su istog kvaliteta sehare i sanduci bili na selu i u čaršiji.

Sehara koja se nalazi u Muzeju Kaknja obogaćena je starim vezovima i salvetama koje su darovane od strane naših sugrađanki.

U Muzej Kaknja svakodnevno pristižu različiti predmeti koji se nakon procjene uredno smjeste na mjesto kojem pripadaju.

Ukoliko i vi posjedujete stare predmete koji su od važnosti za naše kulturno- historijsko naslijeđe, iste možete pokloniti u Muzej Kaknja kako bi ih sačuvali od zaborava i i učinili dostupnim za naredne generacije.

 

Tatarija/JU KSC KAKANJ

Naš sugrađanin Šefik Silajdžić aktivno sudjeluje u bogaćenju muzejskih zbirki i stalnih postavki

Naš sugrađanin Šefik Silajdžić odavno je već u klubu prijatelja Muzeja Kaknja. Svojom podrškom i doniranjem zanimljivih eksponata aktivno sudjeluje u bogaćenju muzejskih zbirki i stalnih postavki. Do danas je poklonio veliki broj artefakata, a Muzej Kaknja je predlažio gosp. Siljadžića za dobitnika zahvalnice povodom 15.aprila Dana općine Kakanj i Dana Armije R BiH.

Tako je našem sugrađaninu dodijeljena „Zahvalnica“ u petak, 13.aprila 2018. godine kino-sali doma kulture, i to za veliki doprinos i sakupljanje muzejske građe.

Danas 05.11.2018. godine, gospodin Silajdžić poklonio je stari radio prijemnik koji se koristio za vrijeme Titove Jugoslavije.

Ovom prilikom se zahvaljujemo i pozivamo sve zainteresirane koji bi na ovaj način umuzejili svoje uspomene!
Radimo svaki radni dan i subotom od 07:30 do 15:30h.
Kontakt: 032/771-920

JU KSC KAKANJ

Zanimljivosti o srednjovjekovnom nakitu – Arheološka postavka Muzeja Kaknja

Arheolozi se prilikom istraživanja grobova ispod stećaka na prvom mjestu suočavaju sa pitanjem znatiželjnika o tome ima li tu “zlata”. Narodna predaja je govorila o zlatu kako u grobovima tako i u stećcima. Od nakita se najčešće pronalaze naušnice i prstenje, a u više slučajeva pronađene su i dijademe. Prstenje je od nakita najčešće pronalaženo u grobovima ispod stećaka.

Na nekropoli Donja Zgošća kod Kaknja pronađeno je više prstenova, među kojima se ističe bogato ukrašeni pečatnjak od srebra sa pozlatom. Na pločici prstena nalazi se duboko ugravirani ljiljan kao heraldička oznaka, ali i simbol istaknutog pokojnika.

Zasad nije poznato kome je tačno pripadao ovaj izuzetni primjerak srednjovjekovne primijenjene umjetnosti. Može se jedino pretpostaviti da je pripadao nekom članu vladarske dinastije Kotromanića.
Funkcija ovih velikih i teških prstenova nije uvijek bila da se koriste kao pečatnjaci. Oni su služili i kao statusni simbol, a pokazivali su snagu i moć njihovih nosilaca. Pored estetskih svojstava, prstenju je često pridavana magična i apotropejska moć.

#srebreniprsten #naušnice #srebreniprstenpozlata #muzejKaknja
Donja Zgošća Kakanj /13. -15. stoljeće
Muzej Kaknja

Vrijedni eksponati na fotografijama nalaze se u Muzeju Kaknja u sklopu stalne arheološke postavke “Prošlost Kaknja od prethistorije do kraja srednjeg vijeka”.

Posjetiti nas možete svakog radnog dana i subotom od 07:30 do 15:30h.

Stećkopedija – Edin Bujak

JU KSC KAKANJ

Pogledajte šta nudi program “Tri časa u JU” – Pozivamo profesore, nastavnike i sve škole da prijave svoja odjeljenja

Sa velikom radošću obavještavamo učenike osnovnih škola i njihove nastavnike da se projekat “Tri časa u JU” nastavlja u mjesecu oktobru tekuće godine.

U pitanju je relativno novi program koji organizuje JU KSC Kakanj “Tri časa u JU” koji podrazumijeva posjetu u Muzej Kaknja gdje učenici imaju priliku upoznati se sa četiri stalne postavke, te svim interesantnim eksponatima koji se nalaze u muzeju, zatim organizaciju časa u lapidariju o stećcima, zatim učenici imaju priliku da posjete Dom kulture gdje uživaju uz animirani film ili pozorišnu predstavu Škole glume.. Važno napomenuti je da škole imaju pravo birati koje sadržaje žele vidjeti u JU. U ponudi svakako nudimo posjetu Muzeju Kaknja, Domu kulture, Gradskoj galeriji likovnih umjetnosti ili Sportskoj dvorani KSC Kakanj gdje pretežno mogu odabrati čas kuglanja u Kuglani.

Glavni cilj ovog projekta jeste da učenici pored tradicionalnog vida nastave imaju priliku da se educiraju i na drugačiji način. Važno je da se od malih nogu stekne navika da se posjećuju kulturne institucije.

U pitanju je svakako projekat koji je naišao na pozitivne reakcije i mnogobrojne pohvale od strane nastavnika, učenika ali i njihovih roditelja.

U narednih deset dana ekipa JU KSC Kakanj će posjetiti sve škole na području općine Kakanj i dogovarati sa nastavnicima i profesorima o terminima dolazaka učenika kao i usaglašavanje detalja za one učenike koji su udaljeniji od JU KSC Kakanj. Imamo i određene pogodnosti za udaljenija mjesta kao i nastavak projekta “Putujuće pozorište”, bitno je samo da se pokaže dobra volja.

“Tri časa u JU” ove godine spada u program obilježavanja “Dječije nedjelje” koja obuhvata realizaciju aktivnosti i događaja u periodu od 08.10. do 15.10.2018. godine. Kakanjskim škola nudimo da sami odaberu sljedeće sadržaje:

  1. Pozorišna predstava Škole glume, mlađe grupe polaznika pod nazivom “Dr. Dolittle”. Glumci u predstavi na maštovit način i kreativan način publici govore o dogodovštinama u kojima će se naći Doktor Dolittle sa svojim prijateljima u misiji da spasi grupu majmuna u Africi. Predstava je namijenjena učenicima do IV razreda. Osim pozorišne predstave najmlađim učenicima će biti upriličeno i kratko predavanje o osnovama pozorišta. Trajanje 45 minuta (1školski čas).
  2. Pozorišna predstava Škole glume, starije grupe polaznika pod nazivom “Čudni događaji u noći muzeja” govori o čudnim zbivanjima u malom lokalnom muzeju, nakon što je na mjesto postavljen novi direktor, na humorističan način. U strahu da radnici ne ostanu bez zaposlenja smišljaju spletke i manipulacije u kojima se nalaze, tako da predstava sadrži i karakteristike krimi priče. Trajanje je 90 minuta (2 školska časa).
  3. Posjeta Muzeju Kaknja, sa akcentom na novu arheološku postavku “Prošlost Kaknja od prethistorije do kraja srednjeg vijeka”. Osim mogućnosti gledanja eksponata, učenicima će biti upriličeno i predavanje historijskog karaktera od strane osoblja u Muzeju Kaknja. Obilazak sa predavanjem je u trajanju od 45 minuta (jedan školski čas).
  4. Čas u Kuglani KSC podrazumijeva obilazak kompletne Sportske dvorane KSC Kakanj uz predavanje o osnovama kuglanja te praktičan prikaz i mogućnost kuglanja za sve zainteresovane u trajanju od 45 minuta (jedan školski čas).

Ponuda obuhvata besplatan prijevoz + sendvič.

Svi zainteresovani profesori i nastavnici mogu se za više informacija javiti na 032/771-920.

JU KSC KAKANJ

 

829.godišnjica Povelje Kulina bana – Potvrda države Bosne

Bosna se prvi put u dokumentima spominje sredinom 10. stojeća. Ipak se upravo Povelja Kulina bana nerijetko naziva rodnim listom Bosne i Hercegovine.

Danas se obilježava 829. godišnjica Povelje Kulina bana, prvog srednjovjekovnog dokumenta pisanog na starobosanskom jeziku, autentičnim pismom bosančicom, i jednom od najstarijih državnih dokumenata svih južoslavenskih naroda i država.

Povelja bosanskog bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskog bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država. Povelja Kulina bana je prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara, ali i svih građana BiH. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva. To je prvi poznati dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu, druge države.

Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. Što se tiče prvog aspekta, može se reći da je Kulinova povelja rodni list bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz nekih okolnih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica “(banь) bosьnьski”. Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i s drugim državama. Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se kultura (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda.

Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. vijeku, danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje. Rusija je odbila zahtjev, jer smatra da Povelja Kulina bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.

Repliku Povelje Kulina bana možete pronaći i u Muzeju Kaknja. Posjetite nas.

JU KSC KAKANJ

Popisivali smo stećke na području općine Kakanj – želimo vam predstaviti I fazu održanih aktivnosti – MUZEJ KAKNJA

Aktivnosti na projektu „Popis stećaka na području općine Kakanj”, realizovane su kroz terenski obilazak nekropola i GPS snimanja.

Terene su obilazili  Stručni tim JU KSC Kakanj  i učenici-volonteri (učenici osnovnih i srednjih škola sa područja općine Kakanj).

U okviru manifestacije „Kakanjski dani” Muzej Kaknja će predstaviti rezultate ovog višemjesečnog projekta „Popis stećaka na području općine Kakanj” – I FAZA. Projekt je počeo u mjesecu oktobru 2017. godine, a planirano je da se okonča u drugoj polovini 2018. godine, međutim zbog velikog broja stećaka koji nisu nigdje do sada evidentirani a koje je stručni tim pronašao na terenu, odlučili smo se da daljni nastavak ovog projekta radimo po fazama.

Prezentacija rezultata popisa stećaka – I FAZA, bit će predstavljena javnosti kroz info plakate, opis jednog terenskog dana tokom popisa, te uz video prezentaciju i brošure. U okviru “Kakanjskih dana 2018” prezentirat ćemo jedan segment našeg rada, a to su popisani stećci sa područja rijeke Trstionice.

Najvljujemo i dolazak arheologa Edina Bujaka, koji će imati prezentaciju popisa stećaka.

Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže u petak 03.08.2018. godine u Parku Doma kulture Kakanj sa početkom u 11:00 sati kada će javnosti biti prezentovan prvi dio projekta uz specijalno pripremljen performans polaznika Škole glume.

Pozivamo i medije da ovu aktivnost proprate.

Svi su dobrodošli.

 

JU KSC KAKANJ

„Genocid na karti“, od danas i u Muzeju Kaknja

Autor projekta „Genocid na karti“, Kakanjac Mugdim Cvrljo, darovao je Muzeju Kaknja primjerak
ovog kartografskog prikaza genocida u Srebrenici.
„Genocid na karti“ u obliku simbola na topografskoj karti prikazuje dešavanja u i oko Srebrenice u
ljeto 1995. godine , lokacije masovnih zarobljavanja Srebreničana i njihove egzekucije, kao i 39
masovnih grobnica.
Izvori podataka za izradu ove karte bila su djela istaknutih bosanskohercegovačkih historičara,
dokumenti Haškog tribunala i Suda BiH, ali i podatka do kojih je autor došao tokom višegodišnjeg
učestvovanja na Maršu mira.
„Genocid na karti“ bit će postavljen u Muzeju Kaknja kao dio eksponata vezanih za proteklu agresiju na Bosnu i Hercegovinu.