Muzej Kaknja je upravo dobio potpuno novu šinsku rasvjetu!
S radošću objavljujemo da smo uspješno postavili modernu rasvjetu koja će transformisati naš muzej i pružiti posjetiteljima jedinstveno iskustvo.
Nova šinska rasvjeta donosi brojne prednosti. Omogućava nam istaknuti najvažnije eksponate na način koji istinski prikazuje njihovu ljepotu i detalje. Svaki kutak muzeja će sada biti obasjan optimalnom količinom svjetla, stvarajući ugodnu atmosferu za posjetitelje.
Pozivamo sve ljubitelje umjetnosti i historije da posjete Muzej Kaknja!
Prije 4 godine otvorena stalna arheološka postavka “Prošlost Kaknja od prethistorije do kraja srednjeg vijeka” u kakanjskom muzeju povodom Dana evropske kulturne baštine. Ostvarena je i saradnja sa Zavodom za zaštitu spomenika BiH u vezi s prijenosom antičkog spomenika s Vrtlišta u prostorije JU KSC Kakanj koji je dio stalne arheološke postavke.
U procesu izrade muzejske postavke aktivno smo sarađivali sa Zemaljskim muzejm Bosne i Hercegovine koji nam je ustupio originalne predmete iz Kaknja. Ono je što bitno spomenuti jeste da posjetioci Muzeja Kakanj imaju priliku da vide šta je to značajno za arheološku nauku i prošlost Kaknja i njegove okoline. Prateći tekstovi, legende, fotografije i crteži uz izložene predmete i rekonstrukcije grobova sa pojedinih lokaliteta vode posjetioce kroz najzanimljivije istražene lokaliteta Kaknja i okoline. U sklopu postavke predstavljeni su i arheološki lokaliteti koji su od velike naučne vrijednosti kao što su: Obre I i Obre II, Plandište, Zgošća, Čatići, Kraljeva Sutjeska i Bobovac. Pomenuta izložba predmeta ima edukativni karakter, posebno za mlađu populaciju čiji je cilj potaći dalja istraživanja i prikupljanje eksponata. Foto: klix.ba (Otvorenje stalne arheološke postavke – Kakanj 2018.godine)
Dana, 13.09.2022. godine pripadnici Federalne uprave civilne zaštite, eksperti za uklanjanje eksplozivnih sredstava Enver Grahić i Nermin Grabovica, u redovnoj proceduri izvršili su pregled muzejskih eksponata NUS-a iz Zbirke ratnih godina.
Tom prilikom izmješteni su sastavni dijelovi NUS-a (neeksplodirana ubojna sredstva) iz Zbirke ratnih godina 1992-1995 Muzeja Kaknja. Veći dio pregledanih sredstava je inertan i kao takav valorizovan je kao muzejska građa te ide u dalju proceduru uvrštavanja u muzejsku postavku “Kakanj u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992-1995”.
Ovo je nastavak kontinuirane i uspješne saradnje između JU KSC Kakanj – Muzeja Kaknja i FUCZ kojima se ovom prilikom još jednom zahvaljujemo za svaki vid pomoći u radu.
Danas Ćiro u punom sjaju dočekuje sve posjetioce kao i naše sugrađane na samom ulazu u Kakanj. Da bi sve vrhunski izgledalo tu je KSC ekipa i Muzej Kaknja koji brine o lokomotivi i istu redovno održava kao i njen ambijentalni prostor.
Ovih dana u toku je restauracija oštećenih dijelova Ćire kako bismo očuvali naš najvrijedniji tehnički eksponat. Naš grad je jedan od rijetkih koji ima privilegiju da izloži ovakvo bogatstvo i da nas svaki dan podsjeća na prošla vremena.
Kakanjci se i danas rado sjećaju tih dana kada je Ćiro praćen škripom vagona prolazio kroz naš grad.
Zbirke u Muzeju Kaknja dotiču razne zanate i obrte koji su od srednjovjekovlja snažili naš kraj i osiguravali prosperitet kroz obiteljske generacije. Zahvaljujući našim sugrađanima kvalitetno i sadržajno obogatili smo muzejske zbirke. Tako se u Muzeju Kaknja čuva šivaća mašina koja je najvjerovatnije proizvedena 1930. godine po serijskom broju koji je utisnut (EB 047557).
Naljepše mjesto za čuvanje uspomena je muzej i svi koji žele mogu nam pokloniti predmete koje bismo mi izlagali i predstavljali javnosti.
Kada smo već kod šivaće mašine napominjemo da je u toku upis novih polaznika na kurs krojenja i šivenja. Ne moramo ni spomenuti koliko je ovo koristan zanat, a znamo svi da je većina polaznica dobila zaposlenje u tekstilnim firmama ili rade od kuće za vlastite potrebe.
U daljem tekstu pročitajte nekoliko zanimljivosti o šivaćoj mašini Singer i preporuku za odličnu stranicu na kojoj možete provjeriti godinu proizvodnje stare singer mašine ukoliko još uvijek posjedujete jednu.
Radi se o stranici pod nazivom Mašinski kutak koja na jedinstven način upoznaje svoje posjetitelje sa šivaćim mašinama i strojevima.
Singer Corporation je ime američke kompanije poznate po proizvodnji šivaćih mašina. Kompaniju su osnovali 1851. Isaac Merrit Singer (1811-1875) i newyorkški advokat Edward Clark (1811-1882) pod imenom I.M. Singer & Co. Današnje sjedište kompanije je La Vergne pored Nashvilla u Tennesse-u.
Sasvim slučajno 1850.god u Bostonu mu je došla na popravak šivaća mašina Lerow & Blodgett. Rastavljajući taj komplicirani mehanizam Isaac Singer je shvatio da bi šivaća mašina bila puno pouzdanija i manje kvarljiva s ravnom umjesto zakrivljenom iglom.
On je zapravo promijenio logiku, umjesto da igla prati tkaninu, kod njegove mašine je igla jednostavno išla gore dole, a tkaninu je trebalo pomicati u smjeru šava. Singer je odlučio uložiti vrijeme i novac u proizvodnju novog stroja, nakon 11 dana i 40 dolara potrošenih na izradu protutipa-rodila se prva Singer šivaća mašina. Isaac Singer patentirao je svoju prvu šivacu mašinu 1851. i zajedno sa partnerom newyorškim advokatom Edwardom Clarkom osnovao kompaniju I.M. Singer & Co.sa sjedištem u New Yorku. U samo dvije godine Singer je postala vodeća američka tvornica za proizvodnju i prodaju šivacih strojeva. Kompanija je promijenila ime u Singer Manufacturing Company 1853. i otvorila proizvodni pogon u New Yorku. Međunarodna ekspanzija Singera započela je na 2 Svjetskoj izložbi u Parizu 1855. godine, gdje je njihova mašina osvojila prvu nagradu. Iste godine otvorili su prodajni ured u Parizu i na taj način postali prva multinacionalna kompanija na svijetu.
Današnji Singer Corporation je multinacionalna kompanija koja proizvodi široku paletu proizvoda široke potrošnje, uključujući i šivace mašine (danas elektronicke). Ona je samo dio megakorporacije SVP Worldwide (Singer, Husqvarna Viking i Pfaff). Glavni konkurenti su im Brother Industries i Aisin Seiki (iz Toyota Group)…
Radno vrijeme Muzeja Kakanj: od 07:30 do 15:30 svakog radnog dana, subotom od 08:00 do 15:00h.
Ulaz je besplatan! Poklon je to od Općine Kakanj koja je za sve posjetioce obezbijedila slobodan ulaz.
Dolazak mlade u bošnjačku kuću popraćen je brojnim običajima od kojih izdvajamo dolazak „na slatku“. Svi oni koji su, poslije svadbe dolazili u kuću mladoženje bili su počašćeni šerbetom koje je posluživala mlada. U praznu čašu, poslije popijenog šerbeta, gosti su stavljali novac „na slatku“, koliko ko želi i koliko ko može! Neobičan i „pareli“ običaj!
Evo, kako su ovaj običaj, u skraćenoj verziji, dočarale uposlenice Muzeja Kaknja.
Rudarske čizmice su dio opreme koju svaki rudar mora imati u svrhu ličnih zaštitnih sredstava. Prije početka rada radnik je dužan obući svoje zaštitno odijelo, obući rudarke, šljem i rukavice, kao i druga zaštitna sredstva.
Prethodnih dana u naš muzej stigao je zanimljiv eksponat kao poklon od sugrađanina, a u pitanju su minijaturne gumene čizmice (rudarske).
Rudarske čizmice koje bi po veličini odgovarale djetetu od pet godina simpatičan je suvenir, proizveden po uzoru na originalne rudarke (proizvedene u Jugoslaviji).
Dimenzije čizmica su 16,08 cm visina, 14 cm dužina stopala.
Radi se o poklonu našeg sugrađanina Vahida Kumbare. Ovom prilikom se zahvaljujemo našem sugrađaninu i pozivamo sve zainteresovane da budu u klubu prijatelja Muzeja Kaknja, ukoliko posjedujete stare predmete ili eksponate koji na neki način prikazuju historiju našeg grada budite slobodni da nam se obratite.
Radno vrijeme Muzeja Kaknja je svakog radnog dana od 07:30 do 15:30h, subotom od 07:30 do 15:30, nedjeljom muzej ne radi.
U jeku cjelokupne atmosfere i vidljivih priprema i svega što je vodilo ka planskom organizovanju i pripremi agresije na BiH, bosanski narod se
organizovao i pripremao na sve moguće načine, kako bi pružio otpor
svemu onome što se planski pripremalo. S obzirom da nije bio naoružan,
jedan od načina jeste da su naši ljudi improvizovali i pravili bilo
šta što će pomoći pružanju otpora i odbrani vlastitih života,
i topraka na kome se stoljećima živilo.
Asim (Meho) Delić iz Bukovaca kod Busovače, je kao uposlenik Željezare u Zenici, samostalno
i dio po dio napravio ovu “kuburu”. Ista je bila je korisna na samim počecima agresije na BiH. Sa ovom vrstom naoružanja, čuvane
su prve straže i linije odbrane od agresora.
Interesovanje za ovu “bosansku” improvizaciju su u više navrata izrazili i pripadnici
međunarodnih snaga boraveći na ovim prostorima. Ali je Asim odlučio
da ovaj vrijedni eksponat pokloni Muzeju Kaknja, kao trajnu uspomenu i prisjećanje na
jedno vrijeme.
Ovom prilikom se od srca zahvaljujemo Abdurahmanu ef. Zukanu.
Pozivamo sve naše sugrađane da slijede ovaj primjer te da ukoliko posjeduju neki stariji eksponat koji bi obogatio zbirke i postavke Muzeja Kakanj da nas kontaktiraju. Posebno dajemo važnost eksponatima iz I i II svjetskog rata budući da želimo kreirati zbirku i sačuvati od zaborava i ovaj dio prošlosti.
1. aprila 1911. godine rođen Rudi Čajavec, partizanski avijatičar i narodni heroj iz Kaknja
Rudolf Rudi Čajavec je partizanski avijatičar koji se, uz Franju Kluza, smatra jednim od pionira partizanskog vazduhoplovstva. Rođen je 1. aprila 1911. godine u Kaknju. Otac Pavo i majka Anka imali su, osim Rudija, i sina Dragutina i kćerke Paulu i Olgu.
Rudi je završio Gimnaziju nakon koje nastavlja studij i završava pravo. Vojsku je služio u Novom Sadu. Iz vojske je izašao kao vazduhoplovni potporučnik-pilot. Službovao je u raznim ustanovama, a 1939. godine odlazi u Francusku u želji da na Sorboni doktorira pravne nauke. Nakon kapitulacije Francuske vraća se u zemlju i dobiva namještenje u Splitu.
Poslije kapitulacije Jugoslavije, aprila 1941. godine, nalazi se u Banja Luci kao šef Ureda za kolonizaciju. Uspostavlja vezu sa Narodnooslobodilačkim pokretom , pronalazi način i dostavlja municiju, sanitetski materijal i obavještenja na slobodnu teritoriju.
Rudolf Rudi Čajavec
Na Banjalučkom aerodromu povezao se sa Franjom Kluzom , pilotom, i aviomehaničerem Milutinom Jazbecom s kojima priprema prelijetanje na slobodnu teritoriju. To im uspijeva u maju 1942. godine, avionom „Brege 19“ slijeću na aerodrom Urije kod Prijedora među partizane.
Tokom prvog borbenog leta 4. jula 1942. godine Rudi Čajavec baca letke iznad Banja Luke i napada aerodrom „Zalužani“. U posljednjem naletu iznad aerodroma Rudi je ranjen usljed dejstva neprijateljske PVO i ne uspijeva da se prebaci na slobodnu teritoriju zbog oštećenja aviona kojim je upravljao. Prinudno slijeće kod sela Kadinjana. Neprijatelj ga opkoljava. Da ime ne padne živ u ruke izvršava samoubistvo.
Odlikovan je Spomenicom 1941, Ordenom narodnog heroja i Ordenom zasluga za narod prvog reda.
Prelet Čajaveca i Kluza je bio nadahnuće za ratni film “Partizanska eskadrila” koji je snimljen 1979. godine.
U vrijeme postojanja SFRJ štampana je poštanska markica sa likom Čajaveca i Kluza
Ulica u Kaknju u kojoj je rođen Rudi Čajavec nosi njegovo ime, dok se njegova bista i spomenik nalaze ispred Muzeja Kaknja
Numizmatička zbirka Muzeja Kaknja koja trenutno broji više od 2000 novčanica (papirnih, kovanica, te određeni broj obveznica i novčanih bonova) svakodnevno se obogaćuje.
Zbog velikog broja starih novčanica te kako bismo sačuvali uspomene na iste, odlučili smo u Muzeju Kaknja kreirati stalnu numizmatičku zbirku.
Ovom prilikom pozivamo građane Kaknja da ukoliko posjeduju stare novčanice iste poklone Muzeju Kaknja kako bismo imali što bogatiju stalnu postavku numizmatike.
Spoljni saradnik Muzeja Kaknja MA arheologije Ajla Sejfuli ponovo će našem muzeju pomoći prilikom priprema za otvorenje stalne numizmatičke postavke.