ČESTITKA POVODOM KURBAN-BAJRAMA

Svim građanima islamske vjeroispovijesti  upućujemo iskrene čestitke povodom velikog muslimanskog praznika Kurban-bajrama.

Neka svima ovaj Bajram prođe u porodičnoj radosti, komšijskom zajedništvu, dobrom zdravlju i dijeljenju radosti sa svojim najbližim ukućanima, rođacima i prijateljima!

Želimo da vam bajramski dani budu vrijeme jačanja svijesti o važnosti međusobnog uvažavanja, razumijevanja i iskrenosti prema ljudima oko nas.

Sa dubokim uvažavanjem, svim muslimanima upućujemo iskrenu čestitku:

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!

Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj

POSJEDUJETE TRADICIONALNU PRAVOSLAVNU I MUSLIMANSKU NOŠNJU – DONESITE IH U MUZEJ KAKNJA

JU KSC Kakanj – odjeljenje Muzej Kaknja poziva sve naše sugrađane koji posjeduju tradicionalnu muslimansku i pravoslavnu nošnju da ih doniraju u muzej kako bismo obogatili postavku etnologije tačnije tematska cijelina nošnja i nakit. Ukoliko odlučite pokloniti tradicionalnu nošnju pravoslavnu ili muslimansku, možete to uraditi svakog radnog dana u vremenskom periodu od 08:00 do 15:30 sati. Ljubazno osoblje muzeja će se pobrinuti da dobijete potvrdu o darivanju te ćete imati priliku da postanete prijatelji Muzeja Kaknja.

Ukoliko ne želite donirati tradicionalnu nošnju u Muzej Kaknja spremni smo za određeni iznos istu i otkupiti stoga vas svakako pozivamo da nas kontaktirate.

Pored otvorenog javnog poziva razlog da se uopšte piše i objavi ovaj materijal je i da se barem malo preko narodnih nošnji približimo ljudima naše historije, da uočimo njihove sličnosti i razlike.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine nailazimo na veliki broj različitih nošnji. Sve nošnje formirale su se kroz dugi niz godina i nose u sebi elemente ili samo tragove elemenata mnogih kulturnih utjecaja, koji su uticali na razvoj ne samo nošnji nego i općenito na historijska i društvena zbivanja.
Zbog toga u našim nošnjama nalazimo tragove balkanske, mediteranske i orijentalne kulture.
Ovi kulturni utjecaji su ostavili svoj pečat na narodne nošnje i nesumnjivo doprinijeli njihovoj diferencijaciji.

Do kraja 19. stoljeća narodna nošnja seoskog stanovništva je bila najvećim dijelom domaće proizvodnje. Izrađivale su je žene na selu, a neke dijelove su radile seoske i gradske zanatlije.
Materijali za nošnju su izrađivani od vune, lana, konoplje i kože.
Od lana i konoplje tkalo se platno za osnovne dijelove: košulju, gaće, kao i ženske marame za pokrivanje glave. Čisti lan se koristio za praznične dijelove nošnje, dok se miješao sa konopljom za svakidašnje dijelove.

Pamuk koji je bio u velikoj upotrebi u gradskoj nošnji se počeo upotrebljavati na selu krajem 19.stoljeća i to najprije u srednjoj i istočnoj Bosni, Posavini i Hercegovini. Pored materijala domaće proizvodnje u narodnim nošnjama na našoj teritoriji nalazimo krajem 19. stoljeća u manjoj mjeri i materijale manufakturne i fabričke proizvodnje. Tkanine manufakturne proizvodnje uvozile su se još u srednjem stoljeću u Bosnu i sa Istoka i sa Zapada. Dolazile su najčešće posredstvom dubrovačkih trgovaca. Od ovih materijala najviše su se upotrebljavali somot i crvena čoha. Ovi materijali su se krajem 19. stoljeća upotrebljavali najviše kod imućnijeg seoskog stanovništva.

Poslije dolaska Osmanskog Carstva u naše krajeve, taj novi kulturni inventar se ispoljio u upotrebi novih materijala. Primjena ovih materijala se veže prvenstveno za nošnju građanskog i feudalnog staleža.
Uticaj Austro-ugarske imperije i njena okupacija Bosne i Hercegovine je ostavila i traga na narodne nošnje, prvenstveno na primjenu materijala. Sve više se upotrebljavaju fabrički materijali. Pored pamučnog platna, na selu se najviše upotrebljava crni saten “glot” i to za ženske suknje i dimije srednje Bosne, istočne Bosne, Posavine i Hercegovine. U zapadnoj Bosni suknje od ovog materijala počele su se nositi tek pred drugi svjetski rat. Sa novim materijalama koji su ulazili u upotrebu, dolazili su i novi krojevi, a s njima i nova terminologija. Većina tih termina je orijentalnog porijekla; ječerma, fermen, džemadan, koparan, bošča, fes, zubun itd.

U gradskim nošnjama bez obzira na nacionalnu pripadnost se krajem 19.stoljeća zapaža jak orijentalni utjecaj, kako u krojevima tako i u izboru materijala. Materijali su mahom uvezeni sa istoka, a takođe i sa Zapada, mahom iz Venecije. Najviše su upotrebljavani čoha, somot, aladža, šamaladža, atlas, kao i razne vrste svile i brokata, a zatim i pamučni i svileni “bez”, tj. platno. O građanskoj nošnji kod nas najviše nam je sačuvano podataka iz 19.stoljeća, u djelima raznih putopisaca koji su prolazili kroz Bosnu. Pored ovog izvora svako od nas može da dobije predstavu o tim nosnjama ako naprimjer pročita tekstove starih epskih pjesama, balada, romansi iz tog doba ili pak sevdalinki. U takvim pjesmama je moguće pročitati o različitim elementima nošnji tog doba, njihovom imenu, funkciji i materijalima.

Sačuvane građanske nošnje s kraja 19. stoljeća pokazaju da se ženska nošnja sastojala iz košulje od tankog pamučnog ili svilenog “beza”, pravo krojene izjedna, sa dubokim izrezom na prsima, bez ikakve “jake”; uz nju su se nosile i gaće od istog ili debljeg platna, širokih nogavica, skupljene pod koljenom. Na gornjem dijelu tijela, preko košulje, nosili su se: fermeni – vrsta jeleka bez rukava, iznad struka, otvoreni na prsima, ječerme – krojene od svile ili kadife, ukrašene zlatnim trakama ili zlatovezom, za razliku od fermena vežu se ili kopčaju na krajevima. Udate žene oblačile su preko košulje i anteriju, vrstu duge haljine od somota ili svile sa bogatim zlatovezom i zlatnim ukrasnim trakama, sprijeda je otvorena, na grudima ima veći izrez, zvonastog je kroja, sa jako naznačenim strukom, ima duge rukave koji su pri dnu rasječeni. Gornji dio nošnje odvajan je pojasom koji je mogao biti od tkanine ili metala, sa filigranskim kopčama tzv. paftama. O pasu opasivale su se srmenim širitnim pojasom sa paftama od srebra, razne veličine i oblika. Na noge su dolazile bijele pamučne čarape i kožna obuća, razne vrste papuča i cipele. Na glavi su djevojke nosile fesiće sa cvijećem, a žene kalkan-kape sa srebrnim tepelukom na tjemenu i resama od crne svile unaokolo. Obavezan dio muslimanskih gradskih ženskih nošnji za izlazak u grad je bila odjeća feredža.

14192061_950543305073202_7449957718686324708_n 14199775_950543475073185_5982718814412608440_n

Kontakt broj telefona: 032/771-920

JU KSC KAKANJ

KRALJ STJEPAN DABIŠA VLADAO JE BOSNOM U PERIODU OD 1391. DO NJEGOVE SMRTI 1395. GODINE

Stjepan Dabiša naslijednik je prijestolja kraljevine Bosne nakon smrti prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića. Njegovo porijeklo nikada nije u potpunosti razrješeno. Poznato je da je bio unuk bana Stjepana I, ali nije poznato od kojeg je Stjepanovog sina Dabiša bio potomak. Postoji više teorija. Prema nekim izvorima njegov otac je bio Ninoslav Kotromanić (kod nekih autora Miroslav) mlađi brat Vladislava Kotromanića. Neki drugi izvori tvrde da je bio mlađi vanbračni sin Vladislava Kotromanića, polubrat Tvrtka I Kotromanića, a možda i zakoniti sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić.

Na prijestolje dolazi nakon smrti prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića, 1391. godine.

Po nekim teorijama za nasljednika je izabran zbog toga što je bio star i nemoćan što je omogućilo plemstvu veću kontrolu nad državom. Druge teorije pak tvrde da je na prijestolje izabran zato što je bio najstariji Kotromanić.

U početku svoje vladavine Dabiša uspješno čuva granice bosanske države iz vremena Tvrtka I Kotromanića. Međutim razdor između Dabiše i bosanskih velikaša s jedne strane, a s druge strane hrvatskog plemstva, koristi ugarski kralj Sigismund da im zada bolan udarac. Dabiša se odrekao vlasti nad Hrvatskom i Dalmacijom, primio je vazalne odnose i zajedno sa vlastelom složio se da poslije njegove smrti krunu Bosne preuzme Sigismund, muž unuke Stjepana II Kotromanića. Tako nestaju tekovine moćne bosanske države iz perioda Tvrtka I Kotromanića i njen veliki uticaj na Balkan.

Umro je 8. septembra 1395. godine u Kraljevoj Sutjesci, a sahranjen je u Bobovcu. Kako je nadživio svoju rodicu, ugarsku kraljicu Mariju, po čijem je nasljednom pravu Sigismund bio izabran za Dabišinog nasljednika bosanske krune, vlastela je odlučila da bosansko prijestolje ipak neće pripasti Sigismundu. Nastupio je interregnum tokom kojeg je vladala Dabišina nasljednica Jelena Gruba. Jedino preživjelo dijete rođeno iz braka Dabiše i Jelene Grube bila je kćerka Stana. Stanina kćer čije se ime navodi kao Vladava ili Vladika, udala se za Juraja Radivojevića što potvrđuje Dabišina povelja iz 1395. godine kojom kralj poklanja selo Veljaci na upravu svojoj kćeri Stani, s tim da poslije njene smrti selo naslijede Stana i njen muž.

Kakanj se prvi put u historiji spominje kao ime naseljenog mjesta u povelji bosanskog kralja Stjepana Dabiše vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću izdatoj u Sutisci u aprilu 1392. godine kada kralj Dabiša daruje vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću sela Kakanj i Hrast.

JU KSC KAKANJ

MUZEJSKA IZLOŽBA POD NAZIVOM „UPOZNAJ POSLANIKA, S.A.V.S“ U KAKNJU

Povodom Kurban-bajrama Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj – odjeljenje Muzej Kaknja i Medžlis Islamske zajednice Kakanj organizuju muzejsku izložbu pod nazivom „Upoznaj Poslanika, s.a.v.s.“, autora doc. dr. Esmira M. Halilovića.

Ova muzejska izložba tretira Poslanikov, s.a.v.s., životopis, te osnovne segmente njegove misije a sve u kontekstu afirmacije Allahovog Poslanika, s.a.v.s.  te otklanjanja nerijetkih predrasuda.

Nakon što su slične postavke doživjele izniman uspjeh u nekoliko arapsko-islamskih zemalja, imamo čast, da našoj javnosti prvi put predstavimo ovu jedinstvenu izložbu koja se odnosi na našeg Poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. i ranog doba islama. Izložba je otvorena u Sarajevu, potom je bila u Zenici, Bihaću, Bugojnu, Podgorici (Crna Gora) i Novom Travniku. Istu je do sada vidjelo preko 28.000 posjetilaca.

Izložba je namijenjena svim muslimanima i nemuslimanima koji imaju želju da se upoznaju sa Poslanikom, s.a.v.s., na jedan novi – vizuelan način.

Izložba pod nazivom „Upoznaj Poslanika, s.a.v.s.“ će za javnost biti otvorena tri dana u Kaknju, i to od 14.09. do 16.09.2016. godine a bit će smještena u Omladinski centar Kakanj.

Svečano otvorenje izložbe će biti upriličeno u srijedu 14.09.2016. godine sa početkom u 14:00 sati u Omladinskom centru. Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže na svečanom otvorenju izložbe.

Napominjemo da JU KSC Kakanj i MIZ Kakanj povodom Kurban-bajrama poklanjaju svim ljubiteljima ovu poučnu i nesvakidašnju izložbu, dakle posjete će biti besplatne za sve posjetioce.

Posjetioci će se uz pratnju adekvatnog vodiča koji je obezbijeđen, detaljnije upoznati sa svim dijelovima ove jedinstvene izložbe. Molimo sve one koji planiraju posjetiti ovu izložbu organizovano (škole, udruženja i sl.) da svoju posjetu zakažu 24 sata ranije na broj telefona 032/771-920 – Muzej Kaknja.

IZLOŽBA: „Upoznaj Poslanika, s.a.v.s.“

AUTOR: doc. dr. Esmir M. Halilović

ORGANIZATORI: JU KSC Kakanj i MIZ Kakanj

OTVORENJE: 14.09.2016. godine u 14:00 sati

MOGUĆNOST POSJETE: Od 14.09. do 16.09.2016. godine

MJESTO: Omladinski centar  Kakanj

JU KSC KAKANJ

“TALENT SHOW 2016.” – ODRŽANA PRVA AUDICIJA

Danas je u Domu kulture u Kaknju održana audicija za “Talent show 2016.” za nove, mlade, talentovane i simpatične zvjezdice na kojoj je izvršen odabir učesnika koji će nastupiti na finalnoj priredbi.

JU KSC Kakanj organizovala je audiciju na kojoj su mladi pjevači i mađioničari imali priliku da pokažu svoj talenat, a najbolji među njima osiguraju nastup na glavnoj priredbi.

Ovo će svakako biti prilika da mladi iz Kaknja kroz pjesmu, svirku i ples pokažu svoje talente, a čitav događaj ima za cilj na jednom mjestu okupiti mlade ljude, kako bi se kroz zabavni program upoznali i lijepo družili.

Danas smo imali ukupno trinaest prijavljenih učesnika i to: Emela Hođić, Adna Veispahić, Belma Šljivo, Zumreta Bešić, Jasmina Selimović, Ajla Kevilj, Adi Begić, Šaban Škulj, Hana Fejzović, Denis C. Hajrudin Karzić, Belmin Vunić i Eldar Husetović.

Svi učesnici su imali priliku da razbiju tremu, pokažu svoje sposobnosti i osjete čari nakon prvog zasluženog aplauza.

JU KSC KAKANJ

 

GORAN KARAN PRVI PUT U KAKNJU

Legendarni hrvatski pjevač, muzičar i kompozitor Goran Karan održat će koncert u Domu kulture u Kaknju 21.10.2016. godine u pratnji benda “Vagabundo”, sa početkom u 20:00 sati.

Muzičar čiji je stil teško svrstati u bilo koji okvir osim onog univerzalnog, mediteranskog, samostalni je izvođač još od kraja devedesetih godina.

Karijeru je započeo pjevajući u nekoliko različitih rock bendova, u svakom ostavljajući vlastiti, prepoznatljiv muzički pečat.

Početkom 80-ih počinje se baviti glazbom u sastavima “Epicentar”, “Zippo”, “Big Blue” i Crna udovica. Godine1995. kao vokalni solist sastava “Big Blue” dobiva nagradu za rock-hit godine “Priznaj mi”. Iste godine dobiva glavnu ulogu u mjuziklu “Sarajevski krug”. Album “Sarajevski krug”, kao i prvijenac sastava “Big Blue”, izdani su na hrvatskome i engleskom jeziku, uz mnoge koncerte u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, te dva gostovanja u Sjedinjenim Američkim Državama.

Početkom 1997. godine Goran Karan započinje solo karijeru, a već 1998. osvaja Zadar-fest s pjesmom “Kazna mi je što te ljubim”. Krajem 1998. godine u Beču nastupa u glavnoj muškoj ulozi u mjuziklu “Rock It” u teatru “Ronacher” u bečkoj produkciji sastavljenoj od osam najpopularnijih mjuzikla od kraja 1960-ih godina: “Jesus Christ Superstar, “Grease”, “Hair”, “Tommy”, itd.

Goran Karan je dobitnik najprestiznijeg hrvatskog muzickog priznanja “Porin” i to u tri kategorije: za “Najbolji album zabavne muzike”, za “Najbolju mušku vokalnu interpretaciju” i “Najbolju vokalnu saradnju”, duet sa Oliverom Dragojevićem.

Tokom svoje karijere ostvario je saradnju sa brojnim muzičarima, pomenimo samo neke od njih: Zdenko Runjić, Oliver Dragojević, Kemal Monteno, Rajko Dujmić, Arsen Dedić i mnogi drugi.

Cijena ulaznica iznosi 20 KM.

JU KSC KAKANJ

 

Tajan – izvanredna destinacija za rekreaciju, planinarenje i šetnju na čistom zraku

Park prirode Tajan, između Zavidovića, Kaknja i Vareša je izvanredna destinacija za rekreaciju, planinarenje i šetnju na čistom zraku.

JU KSC Kakanj u saradnji sa Planinarskim društvom “Bobovac” organizovala je danas pohod na Tajan, nacionalni park prirode.

Učesnici Pohoda na Tajan su se okupili jutros u 10:00 sati ispred sahat-kule i krenuli organizovanim prevozom prema Ponijerima .

Na današnjem pohodu ukupno je bilo 15 učesnika koji su napravili pravi izbor i proveli nedjelju na planini i čistom zraku. Posebno nas raduje činjenica da je na Tajanu bilo i djece, te planinari – veterani koji su iako starije generacije u izvanrednoj kondiciji.

Osnovni cilj ovakvih izleta je promoviranje planinarstva kao zdravog načina života i druženja.

Ovom prilikom zahvaljujemo se svim prijavljenim učesnicima i nadamo da ćemo naredni put imati puno više zainteresovanih za ovakav vid izleta.

JU KSC KAKANJ

SUTRA POHOD NA TAJAN – NACIONALNI PARK PRIRODE

Nacionalni park prirode Tajan je atraktivna turistička lokacija koja se nalazi između općina Zavidovići, Kakanj i Vareš.  Brojni planinski vrhovi, rijeke, jezero, dugački podzemni tokovi, kanjoni i vodopadi, pećine i jame, veliko kraško vrelo i arheološka nalazišta čine Nacionalni park Tajan, koji je 2008. godine proglašen zaštićenim područjem. To je ujedno i najmlađe zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini.

Park se nalazi na 1297 metara nadmorske visine i bogato je kanjonima, prirodnim kamenim mostovima sa pećinama, jezerima, speleološkim objektima i endemskim biljkama. U Tajan parku možete vidjeti i mnoge životinjske vrste, kao i arheološka i paleonološka nalazišta.

JU KSC Kakanj u saradnji sa Planinarskim društvom “Bobovac” organizuje pohod na Tajan sutra 04.09.2016. godine.

Organizovani polazak autobusom ispred sahat – kule (trg Kemal Baysak) planiran je u 09:00 sati.
-tura je lakša sa 5-6 sati hoda, potrebno imati adekvatnu obuću,odjeću i presvlaku

-potrebna hrana i piće za cjelodnevni boravak u prirodi (organizator obezbijedio sendviće i osvježenje)

PLAN HODANJA

10:00      – polazak na turu sa Ponijera(podnožje ski staze-1072 m n/v)
– Sošica-Dugo Javorje 1214 m n/v
– Tisa-Debelo brdo 1200 m n/v
– Tajan 1297 m n/v
– povratak:Debelo brdo-Hmeljic-Ski staza

16:30/17:00  – povratak sa Ponijera

Svi zainteresovani mogu nam se pridružiti sutra u 09:00 sati ispred sahat-kule budući da imamo oko 20 slobodnih mjesta.

JU KSC KAKANJ

ZA LJEPŠI I ČISTIJI SKI-CENTAR NA PONIJERIMA – volonterska akcija

Danas je na Ponijerima realizovana volonterska akcija čišćenja i uređivanja kruga Ski-centra. U volonterskoj akciji učestvovali su uposlenici JU KSC Kakanj, polaznici Dramskog studija JU KSC Kakanj, Crveni križ Općine Kakanj, Asocijacija mladih SDA Kakanj, Udruženje Centar za ekologiju i održivi razvoj – C.E.K.O.R. Kakanj, Udruženje “Omladinski kulturni centar Kakanj” i članovi skijaškog kluba također iz Kaknja.

Vrijedni volonteri su čistili ski-stazu, kosili travu, odlagali smeće i kamenje samo sa jednim ciljem a to je ljepši i čistiji Ski-centar Ponijeri. Akciji čišćenja odazvalo se oko 30 mladih volontera, koji su jutros iz Kaknja autobusom otputovali na Ponijere.

Svojim radom želimo da pomognemo koliko smo u mogućnosti da nam prelijepa priroda bude uvijek čista te da dobro čuvamo i održavamo ovo što imamo.

Omar Jašarspahić koji se akciji čišćenja pridružio u ime skijaškog kluba Kakanj  istiće da mu je drago što se ovakva akcija napokon organizovala jer su skijaši dosad imali mnogo padova i ozljeda zbog nečistoće staze.

“Danas smo došli na Ponijere kako bismo pipremili ski-stazu za predstojeću sezonu te da bi obezbijedili što bolje uslove za skijanje. Ja se nadam da ćemo je dobro pripremiti i da ćemo imati dosta snijega kako bismo svi zajedno ovdje mogli uživali”, istakao je trener u skijaškom klubu Kakanj Amel Stabančić.

Od strane organizatora obezbijeđena je potrebna oprema za čišćenje a Općina Kakanj obezbijedila je užinu i prevoz za sve prijavljene volontere. Mladi volonteri za ručak su imali pripremljen grah iz vojničkog kazana. Ovo je bila i idealna prilika da mladi ljudi  zajedničkim snagama očiste prelijepu prirodu, a da se ujedno druže i upoznaju nove prijatelje te da se više pažnje posveti čistoći planina koje često znaju biti zatrpane smećem.

Ovom prilikom se zahvaljujemo svim učesnicima današnje akcije s nadom da će naredni put biti puno više prijavljenih volontera.

JU KSC KAKANJ

SUTRA VOLONTERSKA AKCIJA ČIŠĆENJA NA PONIJERIMA

U subotu 03.09.2016. godine planirano je čišćenje i uređivanje kruga Ski-centra na Ponijerima koje će realizovati uposlenici JU KSC Kakanj zajedno sa prijavljenim volonterima.

Polazak je planiran sutra ispred sahat-kule u 09:00 sati organizovanim prevozom koji je obezbijeđen od strane Općine Kakanj.

U volonterskoj akciji će učestvovati polaznici Dramskog studija JU KSC Kakanj, Crveni križ Općine Kakanj, Asocijacija mladih SDA Kakanj, Udruženje Centar za ekologiju i održivi razvoj – C.E.K.O.R. Kakanj, Udruženje “Omladinski kulturni centar Kakanj” i članovi skijaškog kluba također iz Kaknja. 

Dana 30.08.2016. godine uposlenici JU KSC Kakanj počeli su sa akcijom čišćenja koja  se nastavlja sutra kada će im se pridružiti i prijavljeni volonteri. Od strane organizatora obezbijeđena je potrebna oprema za čišćenje a Općina Kakanj obezbijedila je užinu i prevoz za sve prijavljene volontere.

Ovo je i idealna prilika da mladi ljudi  zajedničkim snagama očiste prelijepu prirodu, a da se ujedno druže i upoznaju nove prijatelje te da se više pažnje posveti čistoći planina koje često znaju biti zatrpane smećem.

JU KSC KAKANJ