JAVNA TRIBINA: ZGOŠĆANSKI STEĆAK – SIMBOL GRADA KAKNJA Predavači: Enver Imamović, Lidija Fekeža-Martinović, Ajla Sejfuli, Adisa Lepić

Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj povodom Dana općine Kakanj i Dana Armije RBiH priprema niz aktivnosti edukativnog, zabavnog, kulturnog i sportskog karaktera. Između ostalog Muzej Kaknja nastavlja sa realizacijom projekta „Susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem“ u okviru kojeg će se u utorak (12.4.2016.godine) održati javna tribina na temu „Zgošćanski stećak-simbol grada Kaknja“.

O značaju i vrijednosti nekropole sa stećcima u Donjoj Zgošći govori i činjenica da je ova nekropola evidentirana još 1891. godine i da je od tada pa do danas objavljen veliki broj naučnih radova i da je nemoguće pričati o stećcima, a da se na trenutak ne osvrnemo na zgošćansku nekropolu stećaka. Iz tih razloga smatramo da jedan ovakav kulturni i naučni fenomen zaslužuje jedan ozbiljan pristup. Gosti predavači na javnoj tribini su: prof. dr. emeritus Enver Imamović, mr.sci. Lidija Fekeža-Matinović kustos arheolog, mr. Ajla Sejfuli kustos arheolog i mr. arheologije Adisa Lepić.

Dio ovog projekta je i postavljanje „Vremenske crte Kaknja“ koja sadrži ilustracije, fotografije i skice sa popratnim  kraćim  tekstom. Vremenska crta je osmišljena u photoshopu  i sadrži osnovne informacije od neolitskog do osmanskog perioda. Ovim smo dobili  jedan kraći pregled, kroz arheološki materijal, onoga što se na ovom mjestu dešavalo i što je postojalo vijekovima unazad. Ovaj sistem će olakšat svim posjetiteljima muzeja bolje, jasnije i efikasnije razumijevanje prošlosti ovog kraja.

Podsjećamo da je projekat „Susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem“ započet krajem mjeseca februara u okviru kojeg smo realizovali tri radionice i debatu za djecu osnovnih i srednjih škola.

Pridružite nam se u Muzeju Kaknja 12.04.2016.godine sa početkom u 18:00 sati i saznajte više o lokalnom kulturno-historijskom naslijeđu.

SIMBOL LJILJANA U HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan stoljećima je bio simbol historijskog kontinuiteta zemlje Bosne, stoljećima su zlatni ljiljani ukrašavali zastave, pečate, grbove bosanskih plemićkih dinastija, stećke. Ljiljan je bio motiv koji se nalazio na nakitu kojim su se kitile bosanke, njime su ukrašavane naušnice, ogrlice, narukvice, pojasevi pa i kućno posuđe.

Ljiljan se kao bosanski kraljevski simbol u Bosni i Hercegovini počeo upotrebljavati u srednjem vijeku, a posebno je bio popularan u vrijeme kralja Tvrtka I Kotromanića. Grb Dinastije Kotromanića sastojao se od šest zlatnih ljiljana na plavoj podlozi sa bijelom lentom. No, ljiljan, kao simbol na tlu Bosne prisutan je više od dvije hiljade godina. U različitim značenjima prisutan je i u nekim drugim starim civilizacijama.

U II milenijumu stare ere može se naći u umjetnosti Krete u Grčkoj, gdje se susreće kao motiv na slikama Knososke palače, zatim u Egipatskoj umjetnosti, i u mnogim drugim zemljama, na vrlo širokom geografskom području i to u periodu od nekoliko hiljada godina. Najstariji nalaz simbola ljiljana u Bosni pronađen je u Ilidži kod Sarajeva, u ruševinama jedne zgrade iz doba Rimljana, gdje je iskopan jedan ulomak zemljane posude star oko 2.000 godina na kojoj je utisnut simbol ljiljana. Historičar prof. dr. Enver Imamović, u svom radu pod nazivom “Bošnjaci i ljiljan”, o ovom vrijednom arheološkom nalazu kaže da je to, do sada, najstariji nalaz ljiljana u ovom dijelu Evrope.

JU KSC KAKANJ

NA DANAŠNJI DAN 1911. GODINE ROĐEN RUDI ČAJAVEC, PARTIZANSKI AVIJATIČAR I NARODNI HEROJ IZ KAKNJA

Rudolf Rudi Čajavec je partizanski avijatičar koji se, uz Franju Kluza, smatra jednim od pionira partizanskog vazduhoplovstva. Rođen je 1. aprila 1911. godine u Kaknju. Otac Pavo i majka Anka imali su, osim Rudija, i sina Dragutina i kćerke Paulu i Olgu.

Rudi je završio Gimnaziju nakon koje nastavlja studij i završava pravo. Vojsku je služio u Novom Sadu. Iz  vojske  je izašao kao vazduhoplovni potporučnik-pilot. Službovao je u raznim ustanovama, a 1939. godine odlazi u Francusku u želji da na Sorboni doktorira pravne nauke. Nakon kapitulacije Francuske vraća se u zemlju i dobiva namještenje u Splitu.

Poslije kapitulacije Jugoslavije, aprila 1941. godine, nalazi se u Banja Luci kao šef Ureda za kolonizaciju. Uspostavlja vezu sa Narodnooslobodilačkim pokretom , pronalazi način i dostavlja municiju, sanitetski materijal i obavještenja na slobodnu teritoriju.

Rudolf Rudi Čajavec

Na Banjalučkom aerodromu povezao se sa Franjom Kluzom , pilotom, i aviomehaničerem Milutinom Jazbecom s kojima priprema prelijetanje na slobodnu teritoriju. To im uspijeva u maju 1942. godine, avionom „Brege 19“ slijeću na aerodrom Urije kod Prijedora među partizane.

Tokom prvog borbenog leta 4. jula 1942. godine Rudi Čajavec baca letke iznad Banja Luke i napada aerodrom „Zalužani“. U posljednjem naletu iznad aerodroma Rudi je ranjen usljed dejstva neprijateljske PVO i ne uspijeva da se prebaci na slobodnu teritoriju zbog oštećenja aviona kojim je upravljao. Prinudno slijeće kod sela Kadinjana. Neprijatelj ga opkoljava. Da ime ne padne živ u ruke izvršava samoubistvo.

Odlikovan je Spomenicom 1941, Ordenom narodnog heroja i Ordenom zasluga za narod prvog reda.

Prelet Čajaveca i Kluza je bio nadahnuće za ratni film  “Partizanska eskadrila” koji je snimljen 1979. godine.

Ulica u Kaknju u kojoj je rođen Rudi Čajavec nosi njegovo ime, dok se njegova bista nalazi u nedavno otvorenom Muzeju Kaknja.

Preuzeto: Službena web stranica Općine Kakanj

SJEĆANJE NA JEDAN STARI ZANAT: NA PODRUČJU BRNJICA SVOJEVREMENO SU SE PRAVILA “BRDA”

Stariji znaju da se na području Brnjica svojevremeno pravila „brda“ i da su se prodavala po cijeloj Bosni i Hercegovini, pa i bivšoj Jugoslaviji. Sa ovog područja bilo je dosta ljudi koji su se bavili ovim zanatom. Jedan od njih je i Hamid Selimović iz sela Turalići. Ovim poslom bavio se oko 20 godina, a prestao je praviti brda nekoliko godina pred rat.

Izradom “brda” počeo sam se baviti u svojoj dvadesetoj godini, tačnije krajem šezdesetih godina. Zanat sam naučio od svog oca, a, prema njegovim riječima, on je to naučio od svog oca. Brda se prave od jače trstike i pamučnog konca, a koriste se za razna tkanja. Njihova dužina se kretala od 60 do 100 centimetara, a sve je zavisilo od toga šta se želi tkati. Mi smo to radili i pravili tokom zime, a u proljeće ili pred kraj zime smo nosili brda po Srbiji i Hercegovini i prodavali. S obzirom da mnogi ljudi nisu nigdje radili, to nam je bio izvor prihoda. Izradom i prodajom brda moglo se ponešto i zaraditi. Danas se, ovim starim zanatom, koji je nekada bio čuvan na ovom području niko ne bavi, sve je manje ljudi koji  znaju praviti brda, pa će ovaj zanat vjerovatno izumrijeti – priča Hamid.

Brdarski zanat je jedan od starih zanata koji je bio raširen u nekim selima oko Zenice i Kaknja. U savremenom društvu upotrebljava se industrijski proizvedeni tekstil, ali se, ipak, još uvijek, tkaju i domaće tkanine (ponjave, stolnjaci, marame i sl.), za čiju proizvodnju su, pored ostalog, potrebna i brda za tkačke stanove.

Tri vrste brdila

Preneseno iz: Kakanjski glas, 8. novembar 1996. godine, broj 27

O ovom lijepom starom zanatu pisala je etnologinja Ljiljana Beljkušić-Hadžidedić, rad je publiciran od strane Muzeja grada Zenice, zajedno sa drugim radovima sa XI savjetovanja etnologa Jugoslavije iz 1970. godine.

IMG_6296

Brdo u Muzeju Kaknja

MUZEJ KAKNJA: ZAVRŠNA FAZA PROJEKTA “U SUSRET SA LOKALNIM KULTURNIM NASLIJEĐEM KAKNJA”

Projekat “U susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem Kaknja” trajao je u periodu od 24. do 29. februara i u sklopu projekta organizovane su tri radionice za učenike osnovne i srednje škole.

Debata na temu “Bosančica je pismo suprotno ćirilici”  kao rezultat prethodno  sprovedenih radionica održana je danas u Muzeju Kaknja a učešće su uzeli učenici historijske sekcije iz srednje škole “Kemal Kapetanović” i Gimnazije.

Cilj nam je bio da kod učesnika ove debate razvijemo bolje komunikacijske vještine, kritičko razmišljanje, bolje poznavanje maternjeg jezika, kreativniji pristup učenju i razvijanju samopouzdanja kod učenika. Učesnici debate su dobili oslikane majice kao poklon od muzeja.

Napominjemo da je projekat „U susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem Kaknja“ realizovan u sklopu obilježavanja Dana nezavisnosti BiH i prve godišnjice Muzeja Kaknja.

Zahvaljujemo se svim učenicima i profesorima koji su bili dio projekta „U susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem Kaknja“.

JU KSC KAKANJ

 

U MUZEJU KAKNJA SUTRA DEBATA NA TEMU “BOSANČICA JE PISMO SUPROTNO ĆIRILICI”

Nakon završenih radionica u Muzeju Kaknja organizovati ćemo debatu za učenike srednjih škola koja će se održati u ponedjeljak 29.02.2016. godine.

Debata na temu “Bosančica je pismo suprotno ćirilici” kao rezultat prethodno sprovedenih radionica iz kojih ćemo izdvojiti najistaknutije i najuspješnije učesnike.

Detalje vam nećemo otkrivati. S obzirom na važnost ovog Projekta pozivamo sve predstavnike medija i građane da poprate završnu aktivnost projekta „U susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem Kaknja“ koji se realizuje u sklopu obilježavanja Dana nezavisnosti BiH i prve godišnjice Muzeja Kaknja.

JU KSC KAKANJ

MUZEJ KAKNJA: ODRŽANA TREĆA RADIONICA NA TEMU “STARA RIJEČ U KAMENU”

U sklopu obilježavanja Dana nezavisnosti BiH i prve godišnjice rada Muzeja Kaknja danas je održana i treća radionica na temu „Stara riječ u Kamenu“,  koja je bila namijenjena učenicima srednjih škola. Učešće su ovaj put uzeli članovi historijske sekcije iz Mješovite srednje škole Kakanj.

Glavni cilj radionice bio je da učenike educira o načinu pisanja i  izražavanja ljudi u srednjem vijeku. Učenicima su prezentovani neki od najpoznatijih epitafa (natpisa sa stećaka) sa područja kakanjske općine.

U sklopu radionice osmišljen je i kviz kroz kojeg su učenici pokušali odgonetnuti značenje riječi koje više nisu u aktivnoj upotrebi jezika. Budući da su tri grupe imale jednak broj osvojenih bodova, svaka grupa je dobila po jedan oslikan ceker kao uspomenu od muzeja.

Učenici su iskazali veliko oduševljenje zbog samog načina rada i prezentovanja ove teme te su nas potakli da i u skorije vrijeme ponovno održimo ovakve ili slične projekte.

Podsjećamo da su sve radionice održane u sklopu projekta „Susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem Kaknja“ a za predavanja je bila zadužena magistrica arheologije Adisa Lepić.

JU KSC KAKANJ

 

OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE RADA MUZEJA KAKNJA: RADIONICA “STARA RIJEČ U KAMENU”

Posljednja radionica u sklopu obilježavanja Dana nezavisnosti BiH i prve godišnjice rada Muzeja Kaknja će biti održana danas na temu „Stara riječ u Kamenu“  a namijenjena je učenicima srednjih škola. Učešće će uzeti članovi historijske sekcije iz Mješovite srednje škole Kakanj.

RADIONICA na temu “Stara riječ u kamenu” će se održati danas 26.02.2016. u Muzeju Kaknja. Radionica ima za cilj da učesnike edukuje o načinu pisanja i  izražavanja ljudi u srednjem vijeku. Jedan od ciljeva nam je da prezentujemo neke od najpoznatijih epitafa (natpisa sa stećaka) sa podrućja kakanjske općine.

Obzirom da su  epitafi pravi zdenac zaboravljenih riječi osmislili smo jedan krači kviz kroz koji bi učesnici pokušali odgonetnuti značenje riječi koji nisu više u aktivnoj upotrebi jezika.

JU KSC KAKANJ

PISANJE KRALJEVSKIH POVELJA I OTISKIVANJE PEČATA KROZ RADIONICU U MUZEJU KAKNJA

U sklopu projekta „Susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem Kaknja“ Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj organizovala je drugu radionicu na temu “Ćirilica – zaboravljeno pismo” koja  se održala danas 25.02.2016.

 Učešće su uzeli članovi historijskih sekcija iz STŠ Kemal Kapetanović i Gimnazije „Muhsin Rizvić“.

Kroz ovu radionicu učesnici su se upoznali  sa  ćirilicom, pismom korištenim u srednjevjekovnoj Bosni. Magistrica areologije Adisa Lepić bila je zadužena za predavanje na temu “Bosanska varijanta ćirilice, ćirilica i bosančica”.

Praktični dio ove radionice je bio pisanje ćirilice, pisanje  kraljevskih povelja i otiskivanje pečata na poveljama i čitanje povelja na starobosanskom jeziku. Učenici su pisali svoja imena na ćirilici i otiskivali pečat sa motivom ljiljana. Na taj način učenici su izradili svoj suvenir i dobili ga kao poklon od muzeja.

 

JU KSC KAKANJ

OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE RADA MUZEJA KAKNJA: RADIONICA “ĆIRILICA – ZABORAVLJENO PISMO”

U sklopu projekta „Susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem Kaknja“ Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj organizuje drugu radionicu na temu “Ćirilica – zaboravljeno pismo” koja će se održati danas 25.02.2016. godine a namijenjena je učenicima srednjih škola.

Učešće će uzeti članovi historijskih sekcija iz STŠ Kemal Kapetanović i Gimnazije „Muhsin Rizvić“.
Kroz ovu radionicu učesnici će se upoznati sa ćirilicom, pismom korištenim u srednjevjekovnoj Bosni. Predavanje na temu “Bosanska varijanta ćirilice, ćirilica i bosančica” ima za cilj da učesnike informiše o sadašnjem istraživanju ove pojave ali i da ih pripremimo za debatu koju smo planirali organizovati nakon svih radionica.

Praktični dio ove radionice je pisanje ćirilice, pisanje kraljevskih povelja i otiskivanje pečata na poveljama i čitanje povelja na starobosanskom jeziku.

Podsjećamo vas da je projekat „Susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem Kaknja“ podržan od strane Općine Kakanj i da se realizira u sklopu obilježavanja Dana nezavisnosti BiH i prve godišnjice rada Muzeja Kaknja.

JU KSC KAKANJ