MUZEJ KAKNJA: OBILAZAK KULTURNO-HISTORIJSKIH SPOMENIKA KAKNJA

Dana 20.04.2016. godine uposlenici Muzeja Kaknja organizovali su obilazak kulturno-historijskih spomenika u Kaknju, te za isti sačinili službene zabilješke o utvrđenom stanju na terenu.

Između ostalog posjetili su sljedeće spomenike:

– Kula hadži Mehmed-bega, zgrada poznata kao “Turski sud” u Ribnici
– Glavica u Bilješevu
– Prahistorijsko neolitsko naselje Obre II
– Džamija u Kraljevoj Sutjesci
– Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci
– Vladarski dvori iz 14. i 15. stoljeća u Kraljevo Sutjesci
– Sultanov konak
– Nekropola stećaka u Nažbilju
– Kuća Ive Duspera, Kraljeva Sutjeska
Prilikom posjete uočeno je neadekvatno održavanje prostora i dotrajalost objekta o čemu će Muzuej Kaknja službeno obavijestiti nadležne za očuvanje nacionalnih spomenika u Kaknju.
Obzirom da je Kakanj bogat kulturno-historijskim naslijeđima s kojim se možemo ponositi, plan je da u narednom periodu organizujmo posjete za učenike osnovinih i srednjih škola kako naše općine tako i susjednih, kako bi na pravi način zaštitili od zaborava i skrenuli pažnju na ove zaštićene spomenike.
 JU KSC KAKANJ

AKCIJA ČIŠĆENJA I UREĐIVANJA NEKROPOLE I VIDIKOVCA POVODOM 18. APRILA – MEĐUNARODNOG DANA SPOMENIKA  

 

Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj jučer je obilježila  18. april – Međunarodni dan spomenika, koji organizira ICOMOS – Međunarodno vijeće za spomenike i lokalitete/International Council on Monuments and Sites.

Uposlenici Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj su realizovali aktivnosti čišćenja i uređivanja nekropole stećaka i dva vidikovca na Ivničko – zagradskoj gradini. Tom prilikom uređen je prostor na kojem se nalaze stećci, uređena je pješačka staza i prilazi, izvršeno je čišćenje otpada, ofarbane su klupe, postavljena je sigurnosna ograda i znakovi te označavanje prostora nekropole.

Ovo je samo jedan od svijetlih primjera adekvatne brige za očuvanje naših kulturnih spomenika.

 

 

 

JU KSC KAKANJ

 

IZLOŽBA RATNIH FOTOGRAFIJA KAKANJSKIH JEDINICA I PRIKAZIVANJE DOKUMENTARNOG FILMA DEFILE 3. KORPUSA

Savez udruženja boračkih organizacija općine Kakanj proisteklih iz odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995 godine a povodom obilježavanja Dana općine Kakanj i Dana Armije Republike BiH organizuje u Muzeju Kaknja „Izložbu ratnih fotografija kakanjskih jedinica i prikazivanje dokumentarnog filma Defile 3. Korpusa”.

Manifestacija će biti održana u petak 15.04.2016.godine sa početkom u 18:00 sati.

Napominjemo da se u Muzeju Kaknja već nalazi stalna muzejska postavka pod nazivom „Kakanj u periodu Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godine“. Muzejska postavka sadrži brojne predmete iz perioda 1992-1995. poput uniformi i amblema kakanjskih jedinica Patriotske lige, Teritorijalne odbrane i Armije R BiH, improviziranog oružja, košuljica minsko-eksplozivnih sredstava, radio-stanica i brojnih drugih predmeta.

Pozivamo građane da posjete Muzej Kaknja i prisustvuju na izložbi ratnih fotografija.

 

JU KSC KAKANJ

PREDAVAČI NA JAVNOJ TRIBINI ISPUNILI OČEKIVANJA PUBLIKE

Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj je u utorak 12.04.2016. godine organizovala tribinu na temu „Zgošćanski stećak-simbol grada Kaknja“ povodom Dana općine Kakanj i Dana Armije RBiH  u prostorijama Muzeja Kaknja. Gosti predavači na javnoj tribini bili su: prof. dr. emeritus Enver Imamović, mr.sci. Lidija Fekeža-Martinović kustos arheolog, mr. Ajla Sejfuli kustos arheolog i mr. arheologije Adisa Lepić.

Dio ovog projekta je i postavljanje „Vremenske crte Kaknja“ koja sadrži ilustracije, fotografije i skice sa popratnim kraćim tekstom. Vremenska crta je osmišljena u photoshopu i sadrži osnovne informacije od neolitskog do osmanskog perioda. Ovim smo dobili jedan kraći pregled, kroz arheološki materijal, onoga što se na ovom mjestu dešavalo i što je postojalo vijekovima unazad. Ovaj sistem će olakšat svim posjetiteljima muzeja bolje, jasnije i efikasnije razumijevanje prošlosti ovog kraja.

Aldin Šljivo

U svom uvodnom obraćanju, gostima je poželio dobrodošlicu direktor Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj Aldin Šljivo, te iskazao zadovoljstvo zbog velikog odziva javnosti na javnu tribinu i naglasio da je ovo samo početak aktivnosti koje slijede.

Magistrica arheologije Adisa Lepić u svojoj izjavi navela je: Muzej Kaknja je u ovom trenutku najmlađa muzejska institucija koja djeluje na području Bosne i Hercegovine. Kako su aktivnosti u ovom muzeju započele prije nešto više od godinu dana, zaista svi njegovi uposlenici i stanovništvo općine Kakanj trebaju da budu ponosni na svoj muzej. U proteklih godinu dana u ovom muzeju sprovele su se mnoge aktivnosti od privremenih i stalnih postavki, edukativno-zabavnih radionica, javnih tribina i okruglih stolova do svakodnevnog rada muzejskih uposlenica, prikupljanja predmeta kao muzejskih eksponata, popisa i inventarisanja istih. Dovoljno je samo reći da ovaj muzej i ova Javna ustanova već služe kao svijetli primjeri drugim općinama u Bosni i Hercegovini, kao npr. u Goraždu gdje je u planu osnivanje muzejske ustanove u čemu se nadam da će i uspjeti.
Javna tribina pod nazivom „Zgošćanski stećak-simbol grada Kaknja“ je bila jedna u nizu aktivnosti projekta „Susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem Kaknja“. Prvenstveno, cilj nam je bio da o zgoćanskim stećcima i o Zgošći govorimo iz Kaknja, iz mjesta gdje je taj kultrnohistorijski spomenik pronađen još 1891. godine. Naši predavači danas su bili istaknuti i ugledni stručnjaci iz područja arheologije i historije a koji su se na neki način bavili izučavanjem i arheološkm istraživanjem ove teme. Nastojali smo da svim našim gostima, koji su došli danas, ponudimo kvalitetno i stručno predavanje o njihovoj prošlosti. Na kraju želim da se zahvalim JU Kulturno-sportski centar Kakanj, Muzeju Kaknja kao i općini Kakanj na realizaciji i podršci ovom projektu i čestitam vam Dan općine.”

12472302_821647481273818_7072377003553136363_nGospođa Lidija Fekeža-Martinović istakla je važnost ovakvih tribina i navodi da je javna tribina na temu „Zgošćanski stećak-simbol grada Kaknja“ odlična stvar pohvalivši publiku koja je bila veoma zainteresovana za ovu temu i koja je zaista uživala u izlaganjima gostiju predavača. “Javne tribine treba sve češće da se organizuju i populariziraju tako što će se izabrati neka jako zanimljiva tema. Ovo je tek jedan početak, mislim da se treba izabrati neka veoma zanimljiva tema koja bi javnost najviše zanimala, istakla je mr.sci. Lidija Fekeža-Martinović kustos arheolog.

12974459_821648427940390_3388325606701628269_n

“Učestvovala sam na javnoj tribini na temu „Zgošćanski stećak-simbol grada Kaknja“ kao gost izlagač gdje sam prezentirala rezulatate arheoloških istraživanja koje smo vršili 2015. godine. Moje kolege su govorile o istraživanjima 2010. i 2012. godine kada je pronađen čuveni pečatni prsten sa ljiljanom, dok je prof. dr. emeritus Enver Imamović govorio općenito o Kaknju i okolini u periodu srednjeg vijeka, o značaju Bobovca i njegovom povezanošću sa nekropolom u Zgošći na kojoj je pronađen veliki broj grobova i grobnih nalaza koji se sada nalaze u Muzeju”, kazala je u izjavi Ajla Sejfuli kustos i arheolog.

12998730_821647997940433_1041387880972427814_n

Nakon večerašnje tribine koja je održana u Muzeju Kaknja povodom Dana općine Kakanj vrlo je velika impresija zbog velikog broja posjetilaca svih generacija. Kako sam mogao primjetiti svi su se veoma ugodno osjećali i ja sam sa užitkom izlagao na tribini. Posebno bih istakao ovu zgradu namjenski građenu za muzej i zaista je ovo lijep primjer kako lokalne tj. mjesne vlasti pokazuju interes i znaju cijeniti šta znači kultura i šta znači kulturna edukacija stanovništva. Na ovakav način zbog onih koji su pristustvovali na javnoj tribini  sutra će mnogi doći na predavanja i izložbe,  to je onaj put i jamstvo da se naš narod upozna sa svojim nacionalnim blagom s kojim se treba ponositi. Javna tribinina se veoma uspješno odvila i rado cu se i naredni put odazvati pozivu da učestvujem”, kazao je u izjavi prof. dr. emeritus Enver Imamović.

naslovna

Želimo se zahvaliti svim gostima koji su posjetili Muzej Kaknja kako bi prisustvovali na javnoj tribini i svakako da ste dobrodošli na sve naše zajedničke aktivnosti.

JU KSC KAKANJ

JAVNA TRIBINA NA TEMU “ZGOŠĆANSKI STEĆAK – SIMBOL GRADA KAKNJA”

Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj povodom Dana općine Kakanj i Dana Armije RBiH priprema niz aktivnosti edukativnog, zabavnog, kulturnog i sportskog karaktera. Između ostalog Muzej Kaknja nastavlja sa realizacijom projekta „Susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem“ u okviru kojeg će se u utorak (12.4.2016.godine) održati javna trbina na temu „Zgošćanski stećak-simbol grada Kaknja“ sa početkom u 18:00 sati.

O značaju i vrijednosti nekropole sa stećcima u Donjoj Zgošći govori i činjenica da je ova nekropola evidentirana još 1891. godine i da je od tada pa do danas objavljen veliki broj naučnih radova i da je nemoguće pričati o stećcima, a da se na trenutak ne osvrnemo na zgošćansku nekropolu stećaka. Iz tih razloga smatramo da jedan ovakav kulturni i naučni fenomen zaslužuje jedan ozbiljan pristup. Gosti predavači na javnoj tribini su: prof. dr. emeritus Enver Imamović, mr.sci. Lidija Fekeža-Matinović kustos arheolog, mr. Ajla Sejfuli kustos arheolog i mr. arheologije Adisa Lepić.

Dio ovog projekta je i postavljanje „Vremenske crte Kaknja“ koja sadrži ilustracije, fotografije i skice sa popratnim kraćim tekstom. Vremenska crta je osmišljena u photoshopu i sadrži osnovne informacije od neolitskog do osmanskog perioda. Ovim smo dobili jedan kraći pregled, kroz arheološki materijal, onoga što se na ovom mjestu dešavalo i što je postojalo vijekovima unazad. Ovaj sistem će olakšat svim posjetiteljima muzeja bolje, jasnije i efikasnije razumijevanje prošlosti ovog kraja.

Podsjećamo da je projekat „Susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem“ započet krajem mjeseca februara u okviru kojeg smo realizovali tri radionice i debatu za djecu osnovnih i srednjih škola.

Pridružite nam se u Muzeju Kaknja 12.04.2016.godine sa početkom u 18:00 sati i saznajte više o lokalnom kulturno-historijskom naslijeđu.

JU KSC KAKANJ

PRONAĐENA PRVA POZIVNICA SA OTVARANJA DOMA KULTURE STARA 49 GODINA

Uposlenici Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj danas su pronašli prvu pozivnicu sa otvaranja Doma kulture koja datira iz 1967. godine. Zahvaljujući pronađenoj pozivnici sada imamo tačan datum i vrijeme otvaranja Doma kulture davne 1967. godine.

Dom kulture je otvoren premijernim izvođenjem pozorišnog komada “Bihorci” autora Ćamila Sijarića.

Na pozivnici piše:

Na dan 30.aprila 1967. godine izvršiće se svečano otvaranje Doma kulture u Kaknju u 17 časova.

Pozivamo Vas da ovoj svečanosti prisustvujete.

Odbor za proslavu

U nastavku pogledajte fotografije pozivnice.

Prva pozivnica sa otvaranja Doma kulture će biti izložena u Muzeju Kaknja.

JU KSC KAKANJ

 

 

JAVNA TRIBINA: ZGOŠĆANSKI STEĆAK – SIMBOL GRADA KAKNJA Predavači: Enver Imamović, Lidija Fekeža-Martinović, Ajla Sejfuli, Adisa Lepić

Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj povodom Dana općine Kakanj i Dana Armije RBiH priprema niz aktivnosti edukativnog, zabavnog, kulturnog i sportskog karaktera. Između ostalog Muzej Kaknja nastavlja sa realizacijom projekta „Susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem“ u okviru kojeg će se u utorak (12.4.2016.godine) održati javna tribina na temu „Zgošćanski stećak-simbol grada Kaknja“.

O značaju i vrijednosti nekropole sa stećcima u Donjoj Zgošći govori i činjenica da je ova nekropola evidentirana još 1891. godine i da je od tada pa do danas objavljen veliki broj naučnih radova i da je nemoguće pričati o stećcima, a da se na trenutak ne osvrnemo na zgošćansku nekropolu stećaka. Iz tih razloga smatramo da jedan ovakav kulturni i naučni fenomen zaslužuje jedan ozbiljan pristup. Gosti predavači na javnoj tribini su: prof. dr. emeritus Enver Imamović, mr.sci. Lidija Fekeža-Matinović kustos arheolog, mr. Ajla Sejfuli kustos arheolog i mr. arheologije Adisa Lepić.

Dio ovog projekta je i postavljanje „Vremenske crte Kaknja“ koja sadrži ilustracije, fotografije i skice sa popratnim  kraćim  tekstom. Vremenska crta je osmišljena u photoshopu  i sadrži osnovne informacije od neolitskog do osmanskog perioda. Ovim smo dobili  jedan kraći pregled, kroz arheološki materijal, onoga što se na ovom mjestu dešavalo i što je postojalo vijekovima unazad. Ovaj sistem će olakšat svim posjetiteljima muzeja bolje, jasnije i efikasnije razumijevanje prošlosti ovog kraja.

Podsjećamo da je projekat „Susret sa lokalnim kulturnim naslijeđem“ započet krajem mjeseca februara u okviru kojeg smo realizovali tri radionice i debatu za djecu osnovnih i srednjih škola.

Pridružite nam se u Muzeju Kaknja 12.04.2016.godine sa početkom u 18:00 sati i saznajte više o lokalnom kulturno-historijskom naslijeđu.

SIMBOL LJILJANA U HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan stoljećima je bio simbol historijskog kontinuiteta zemlje Bosne, stoljećima su zlatni ljiljani ukrašavali zastave, pečate, grbove bosanskih plemićkih dinastija, stećke. Ljiljan je bio motiv koji se nalazio na nakitu kojim su se kitile bosanke, njime su ukrašavane naušnice, ogrlice, narukvice, pojasevi pa i kućno posuđe.

Ljiljan se kao bosanski kraljevski simbol u Bosni i Hercegovini počeo upotrebljavati u srednjem vijeku, a posebno je bio popularan u vrijeme kralja Tvrtka I Kotromanića. Grb Dinastije Kotromanića sastojao se od šest zlatnih ljiljana na plavoj podlozi sa bijelom lentom. No, ljiljan, kao simbol na tlu Bosne prisutan je više od dvije hiljade godina. U različitim značenjima prisutan je i u nekim drugim starim civilizacijama.

U II milenijumu stare ere može se naći u umjetnosti Krete u Grčkoj, gdje se susreće kao motiv na slikama Knososke palače, zatim u Egipatskoj umjetnosti, i u mnogim drugim zemljama, na vrlo širokom geografskom području i to u periodu od nekoliko hiljada godina. Najstariji nalaz simbola ljiljana u Bosni pronađen je u Ilidži kod Sarajeva, u ruševinama jedne zgrade iz doba Rimljana, gdje je iskopan jedan ulomak zemljane posude star oko 2.000 godina na kojoj je utisnut simbol ljiljana. Historičar prof. dr. Enver Imamović, u svom radu pod nazivom “Bošnjaci i ljiljan”, o ovom vrijednom arheološkom nalazu kaže da je to, do sada, najstariji nalaz ljiljana u ovom dijelu Evrope.

JU KSC KAKANJ

NA DANAŠNJI DAN 1911. GODINE ROĐEN RUDI ČAJAVEC, PARTIZANSKI AVIJATIČAR I NARODNI HEROJ IZ KAKNJA

Rudolf Rudi Čajavec je partizanski avijatičar koji se, uz Franju Kluza, smatra jednim od pionira partizanskog vazduhoplovstva. Rođen je 1. aprila 1911. godine u Kaknju. Otac Pavo i majka Anka imali su, osim Rudija, i sina Dragutina i kćerke Paulu i Olgu.

Rudi je završio Gimnaziju nakon koje nastavlja studij i završava pravo. Vojsku je služio u Novom Sadu. Iz  vojske  je izašao kao vazduhoplovni potporučnik-pilot. Službovao je u raznim ustanovama, a 1939. godine odlazi u Francusku u želji da na Sorboni doktorira pravne nauke. Nakon kapitulacije Francuske vraća se u zemlju i dobiva namještenje u Splitu.

Poslije kapitulacije Jugoslavije, aprila 1941. godine, nalazi se u Banja Luci kao šef Ureda za kolonizaciju. Uspostavlja vezu sa Narodnooslobodilačkim pokretom , pronalazi način i dostavlja municiju, sanitetski materijal i obavještenja na slobodnu teritoriju.

Rudolf Rudi Čajavec

Na Banjalučkom aerodromu povezao se sa Franjom Kluzom , pilotom, i aviomehaničerem Milutinom Jazbecom s kojima priprema prelijetanje na slobodnu teritoriju. To im uspijeva u maju 1942. godine, avionom „Brege 19“ slijeću na aerodrom Urije kod Prijedora među partizane.

Tokom prvog borbenog leta 4. jula 1942. godine Rudi Čajavec baca letke iznad Banja Luke i napada aerodrom „Zalužani“. U posljednjem naletu iznad aerodroma Rudi je ranjen usljed dejstva neprijateljske PVO i ne uspijeva da se prebaci na slobodnu teritoriju zbog oštećenja aviona kojim je upravljao. Prinudno slijeće kod sela Kadinjana. Neprijatelj ga opkoljava. Da ime ne padne živ u ruke izvršava samoubistvo.

Odlikovan je Spomenicom 1941, Ordenom narodnog heroja i Ordenom zasluga za narod prvog reda.

Prelet Čajaveca i Kluza je bio nadahnuće za ratni film  “Partizanska eskadrila” koji je snimljen 1979. godine.

Ulica u Kaknju u kojoj je rođen Rudi Čajavec nosi njegovo ime, dok se njegova bista nalazi u nedavno otvorenom Muzeju Kaknja.

Preuzeto: Službena web stranica Općine Kakanj

SJEĆANJE NA JEDAN STARI ZANAT: NA PODRUČJU BRNJICA SVOJEVREMENO SU SE PRAVILA “BRDA”

Stariji znaju da se na području Brnjica svojevremeno pravila „brda“ i da su se prodavala po cijeloj Bosni i Hercegovini, pa i bivšoj Jugoslaviji. Sa ovog područja bilo je dosta ljudi koji su se bavili ovim zanatom. Jedan od njih je i Hamid Selimović iz sela Turalići. Ovim poslom bavio se oko 20 godina, a prestao je praviti brda nekoliko godina pred rat.

Izradom “brda” počeo sam se baviti u svojoj dvadesetoj godini, tačnije krajem šezdesetih godina. Zanat sam naučio od svog oca, a, prema njegovim riječima, on je to naučio od svog oca. Brda se prave od jače trstike i pamučnog konca, a koriste se za razna tkanja. Njihova dužina se kretala od 60 do 100 centimetara, a sve je zavisilo od toga šta se želi tkati. Mi smo to radili i pravili tokom zime, a u proljeće ili pred kraj zime smo nosili brda po Srbiji i Hercegovini i prodavali. S obzirom da mnogi ljudi nisu nigdje radili, to nam je bio izvor prihoda. Izradom i prodajom brda moglo se ponešto i zaraditi. Danas se, ovim starim zanatom, koji je nekada bio čuvan na ovom području niko ne bavi, sve je manje ljudi koji  znaju praviti brda, pa će ovaj zanat vjerovatno izumrijeti – priča Hamid.

Brdarski zanat je jedan od starih zanata koji je bio raširen u nekim selima oko Zenice i Kaknja. U savremenom društvu upotrebljava se industrijski proizvedeni tekstil, ali se, ipak, još uvijek, tkaju i domaće tkanine (ponjave, stolnjaci, marame i sl.), za čiju proizvodnju su, pored ostalog, potrebna i brda za tkačke stanove.

Tri vrste brdila

Preneseno iz: Kakanjski glas, 8. novembar 1996. godine, broj 27

O ovom lijepom starom zanatu pisala je etnologinja Ljiljana Beljkušić-Hadžidedić, rad je publiciran od strane Muzeja grada Zenice, zajedno sa drugim radovima sa XI savjetovanja etnologa Jugoslavije iz 1970. godine.

IMG_6296

Brdo u Muzeju Kaknja