Sumiranje rezultata popisa stećaka: Posjećena ukupno 52 kakanjska naselja, evidentirano ukupno 150 stećaka, 80 učenika volontiralo…

Projekt „Popis stećaka na području općine Kakanj“ u fazi evidentiranja stećaka uspješno je okončan u nedjelju 30.09.2018. godine obilaskom posljednje nekropole na području sela Sebinje.

Sljedeća faza ovog projekta je dokumentiranje prikupljenih podataka i njihova publikacija.

Riječ je o projektu koji je započeo u mjesecu oktobru 2017. godine i čiji završetak donosi  tačno brojno stanje stećaka na području općine Kakanj.

Sredstva za realizaciju projekta obezbijedila je JU KSC Kakanj, a projekat u fazi terenskih obilazaka su realizirali arheolog, Adisa Lepić, crtač Muhamed Bešlagić i Stručna geodetska služba općine Kakanj.

U toku realizacije projekta svoj doprinos kao volonteri dali su i učenici kakanjskih osnovnih i srednjih škola. Kroz 52 izlaska na teren u obilasku nekropola učestvovalo je 80 učenika – volontera s nastavnicima i profesorima historije. Aktivnosti na popisu stećaka realizirane su kroz terenski obilazak nekropola, GPS snimanje te bilježenje vjerovanja mještana vezanih za stećke.

Obilaskom nekropola došlo se do podataka koji se očituju kako u promjeni  prvobitnog broja stećaka po nekropolama  ali isto tako došlo se i do podataka koji su otkrili nove lokacije i nove, neevidentirane stećke, ali i stećke koje bi trebalo zbog njihove ornamentike zaštiti od propadanja.

Završetkom ovog popisa stećaka stvorili su se uvjeti o potrebi zaštite nekih od nekropola koje plijene pažnju očuvanošću stećaka.

Svi podaci prikupljeni tokom terenskih obilazaka nekropola bit će dokumentirani i publikovani te na taj način dostupni javnosti kako naučnoj tako i svim onim zainteresiranim za ovo bosansko-hercegovačko blago. Za vrijeme projekta evidentirano je ukupno 150 stećaka, terenski dio projekta trajao je ukupno tri mjeseca, a ukupno 52 kakanjska naselja su posjećena od strane stručnog tima JU KSC KAKANJ.

Stećci kao nadgrobni spomenici datiraju iz srednjeg vijeka i upisani su na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

JU KSC KAKANJ

Izvještaj o popisu stećaka za dan 30.09.2018. godine – Uskoro opsežniji izvještaj za kompletan projekat

Projekat „Popis stećaka na području općine Kakanj“ nastavljen je i u nedjelju 30.09.2018. godine. Obilaskom sela Teševo na kojem je evidentirano ukupno 6 stećaka od 9 kolko ih je bilo ranije evidentirali smo jednu od najnepristupačnijih lokacija općine.
Tokom dana popis je nastavljen u selu Poljani na lokalitetu Hrastovik, gdje smo zabilježili ukupno 10 stećaka. Zatim u selu Lučići na lokalitetu Mline evidentiran je jedan stećak, vjerovatno u obliku sljemenjaka ali dosta oštećen. Popis je završen odlaskom na Sebinje. Na lokalitetu Brize, na kraju sela, zabilježena je nekropola od ukupno tri stećka.

Slijedi detaljan izvještaj o kompletnom projektu.

JU KSC KAKANJ

Detaljan izvještaj o popisu stećaka na području Slagoščića i Tršća

U ponedjeljak 17.09.2018. godine stručni tim projekta “Popis stećaka na području općine Kakanj” posjetio je lokalitet Slagoščići. Nekropola se nalazi u zaraslom, teško pristupačnom katoličkom groblju.

Ranije je na ovoj nekropoli zabilježeno ukupno 9 stećaka. Nažalost zbog lošeg održavanja nekropole ali i trošnog kamena mnogi stećci su utonuli. Uspjeli smo zabilježiti svega jedan stećak u obliku ploče.

Druga nekropola nalazi se u blizini nekadašnjih sela Paočine i Marušići u blizini Tršća. Na nekropoli su evidentirana dva amorfna stećka. Na jednom su uočeni ornamenti u obliku masivnog križa u gornjem dijelu stećka. Donji dio ukrašen je plitkourezanim motivima neobičnih životinja i križem.

Drugi stećak je prevaljen te je bilo nemoguće uočiti njegovu ormnamentiku. Na poleđini u donjem dijelu je duboko urezana kanelura koja je mogla nastati i prilikom obrade ili transporta stećka. Sa strane u gornjem dijelu vidljivi su žljebovi, tipični za ovu vrstu spomenika.

U pitanju je druga faza projekta “Popis stećaka na području općine”.

JU KSC KAKANJ

Druga faza projekta “Popis stećaka na području općine Kakanj” – Danas smo bili u Zagrađu, u Vukanovićima i Zlokućama

Danas je stručni tim projekta “Popis stećaka na području općine Kakanj” zajedno sa prijavljenim volonterima popisivao stećke na tri lokaliteta. U pitanju je druga faza projekta.

Nekropola stećaka u selu Zagrađe zabilježena je pod nazivom Ivaničko-Zagradska. Na nekropoli je evidentirano ukupno 13 stećaka od kojih je 7 u obliku ploče, 5 sanduka i 1 sljemenjak. Stećci su orijentisani u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Veći broj stećaka je oštećen i prevaljen. Od ukupno 13 stećaka izdvaja se stećak u obliku sljemenjaka. Prema ranijim evidencijama na ovoj nekropoli zabilježeno je 7 stećaka.

Nekropola u selu Vukanovići nalazi se u aktivnom katoličkom groblju na kraju sela. Evidentirano je ukupno 5 stećaka. Prema ranijim evidencijama zabilježena su 4 stećka. Najspecifičnija su dva stećka amorfnog oblika čija je pojava na ovom području vrlo rijetka. Pored amorfnih stećaka sa ukrasom križa prisutni su dva stećka u obliku sljemenjaka i jedan u obliku sljemenjaka sa postoljem.

Nekropola pod nazivom Meškovići nalazi se u selu Zlokuće nedaleko od Vukanovića. Nekropola kao i ranije broji jedan stećak u obliku ploče. Stećak je bez ukrasa i grube obrade.

Nastavljamo i sljedeće sedmice.

JU KSC KAKANJ

Na području općine Kakanj poznata 71 nekropola sa stećcima

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, stećci, najcjelovitiji su i najreprezentativniji izraz bosanskog srednjovjekovlja. Svojim rasprostranjenošću, oblicima, natpisima i umjetničkom izradom svjedoče o bogatom kulturnom kontekstu iz kojeg su uspjeli preživjeti do današnjih dana. Do danas je na području općine Kakanj poznata 71 nekropola sa stećcima, prema zvanično publiciranim podacima. U radovima Šefika Bešlagića, Muhameda Kreševljakovića i u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine uglavnom se nalaze osnovni podaci o nekropolama stećaka na području općine Kakanj.

U Kaknju se nalazi i jedna od najpoznatijih nekropola stećaka na lokalitetu Crkvina u Zgošći, na kojoj je evidentiran najljepše izrađeni stećak u obliku sljemenjaka s postoljem. Sve ovo je izuzetan pokazatelj značaja teritorija današnje općine Kakanj u srednjem vijeku, odnosno uključenosti istog u društvena, ekonomska, religijska i politička kretanja unutar srednjovjekovne bosanske države.

Trenutno u organizaciji Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj evidentirano je ukupno 30 nekropola na 22 mjesta.

 

Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj sve više pažnje posvećuje zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa s ciljem da našu kulturnu baštinu na najbolji mogući način uredi i zaštiti za buduće generacije ove općine, ali i države Bosne i Hercegovine.

Do sada je JU KSC Kakanj uredila dva vidikovca, nekropolu stećaka na Ivničko-zagradskoj gradini i nekropolu stećaka u selu Nažbilj.

Cijeli lokalitet u Nažbilju na kojem se nalaze stećci ograđen je drvenom ogradom, uređen je prilaz nekropoli te smo postavili piknik klupe i stolove sa nadstrešnjicom, kako bi građani općine Kaknja, ali i Bosne i Hercegovine koji kao turisti posjete nekropolu imali što potpuniji ugođaj.

Na zapadnoj strani sela Nažbilj nalazi se jedna od najvećih nekropola na području Općine Kakanj. Lokalitet je poznat u literaturi pod nazivom Jaskovac, dok se u narodu naziva Jesikovina. Prema ranijim podacima ova nekropola brojala je oko 58 stećaka. Zadnjom evidencijom ustanovljeno je da je većina stećaka utonula ili pomjerena, tako da možemo reći da nekropola Jesikovina/Jesikovac danas broji 47 stećaka. Po svojoj formi većina stećaka je u obliku sanduka ili ploča. Uglavnom su klesani od krečnjaka i krečnjačkog konglomerata. Nekoliko stećaka je bilo ukrašeno ali njihovi motivi su uništeni. Prema sjećanju mještana, navodno su bili ukrašeni motivima polumjeseca. Osim stećaka nazire se i nekoliko grobova bez spomenika.

Broj stećaka: 47

Ivničko – zagradska gradina

Na pola sata hoda, utabanom stazom od Zagrađa, jednostavno se popeti na vrh Gradine, koji je kod mještana poznatiji pod nazivom Kacalj. Na Kacalj odnosno Vidikovac, kako ga u posljednje vrijeme nazivaju mnogi Kakanjci, može se doći i težim putem uz veliki uspon preko Ivnice i Skenderovića. S Gradine pruža se prekrasan panoramski pogled na Kakanj, ali i okolna sela.

S obzirom na to da Gradina okomito pada prema Zagrađskom potoku i rijeci Zgošći, JU Kulturno-sportski centar Kakanj postavila je zaštitnu ogradu, a na samom platou na dvije ravni postavljene su natkrivene klupe sa stolovima, idealne za odmor u svim vremenskim uslovima.tacija: sjeverozapad – jugoistok

U narodu je uvriježeno mišljenje da je Gradina u srednjem vijeku predstavljala predstražu na sjevernoj strani kraljevskog grada Bobovca. Da ovo nije daleko od istine pokazuje i nekropola stećaka (Ivničko –zagradska) koja se nalazi u neposrednoj blizini Kacalja, odnosno Vidikovca. Nedaleko od Gradine, u mjestu Doline u zaseoku Skenderovići, nalaze se ostaci nekadašnje crkve od koje su i danas vide dijelovi kamenja od kojeg je građena. Inače, navedeno područje je bogato florom i faunom, što je idealno za ljubitelje prirode, daleko od gradske vreve.

Po formi, četiri su ploče, dva sanduka i jedan sljemenjak. Tri stećka su orijentisana u pravcu istok-zapad, a četiri u pravcu sjever-jug. Lošije su izrade, a materijal od kojeg su izrađeni je miljevina i krečnjački konglomerat.

Gradine (gradišta) poznate su kao ostaci utvrđenih stalnih naselja na uzvisinama ili stražarskih mjesta, koje su se gradila u periodu Srednjeg vijeka.

O Ivničko-zagradskoj gradini postoji mit. Govori se o navodnom blagu i zlatnoj puški, koji su bili skriveni u prostorijama gradine.

„Otkrili su ih starosjedioci naselja Ivnica, te nepoznati stranac. Uprkos upozorenju stranca da ne uzima ništa od pronađenog, što može biti popraćeno prokletstvom, domaći čovjek sa Ivnice nije mogao odoljeti zlatnoj puški, pa ju je ponio sa sobom. U povratku su ga napali hajduci, te je nesretno završio“.

Stećak je uobičajeni naziv za nadgrobni spomenik iz Srednjeg vijeka na širem području Bosne i Hercegovine, sjeverozapadnim dijelovima Crne Gore, zapadnim dijelovima Srbije i južnim dijelovima Hrvatske, uglavnom u Dalmaciji. Nekropola je groblje ili mjesto gdje se sahranjuju umrli. Izvorno značenje te riječi je „grad mrtvih“. Osim naziva nekropola, za srednjovjekovne lokalitete sa stećcima u upotrebi su i nazivi „grčko groblje“ i „svatovsko groblje“.

 

JU KSC KAKANJ

Popisivali smo stećke na području općine Kakanj – želimo vam predstaviti I fazu održanih aktivnosti – MUZEJ KAKNJA

Aktivnosti na projektu „Popis stećaka na području općine Kakanj”, realizovane su kroz terenski obilazak nekropola i GPS snimanja.

Terene su obilazili  Stručni tim JU KSC Kakanj  i učenici-volonteri (učenici osnovnih i srednjih škola sa područja općine Kakanj).

U okviru manifestacije „Kakanjski dani” Muzej Kaknja će predstaviti rezultate ovog višemjesečnog projekta „Popis stećaka na području općine Kakanj” – I FAZA. Projekt je počeo u mjesecu oktobru 2017. godine, a planirano je da se okonča u drugoj polovini 2018. godine, međutim zbog velikog broja stećaka koji nisu nigdje do sada evidentirani a koje je stručni tim pronašao na terenu, odlučili smo se da daljni nastavak ovog projekta radimo po fazama.

Prezentacija rezultata popisa stećaka – I FAZA, bit će predstavljena javnosti kroz info plakate, opis jednog terenskog dana tokom popisa, te uz video prezentaciju i brošure. U okviru “Kakanjskih dana 2018” prezentirat ćemo jedan segment našeg rada, a to su popisani stećci sa područja rijeke Trstionice.

Najvljujemo i dolazak arheologa Edina Bujaka, koji će imati prezentaciju popisa stećaka.

Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže u petak 03.08.2018. godine u Parku Doma kulture Kakanj sa početkom u 11:00 sati kada će javnosti biti prezentovan prvi dio projekta uz specijalno pripremljen performans polaznika Škole glume.

Pozivamo i medije da ovu aktivnost proprate.

Svi su dobrodošli.

 

JU KSC KAKANJ

Industrija stećaka – poučno

Odvajanje kamena od masiva stijene, njegova obrada, ukrašavanje, upisivanje epitafa i konačno postavljanje iznad groba u srednjem je vijeku bio veoma kompleksan proces koji je zahtijevao ulaganje ogromnog truda i zalaganja da se sve dovede do kraja. Zbog toga se može slobodno tvrditi da su stanovnici stare bosanske države možda i najviše u srednjovjekovnoj Evropi „ulagali“ u smrt, odnosno u podizanje nadgrobnih spomenika.

Nažalost, do danas je tek poznat jedan historijski izvor koji govori o cijeni stećka. Naime, u jednom dokumentu iz 1377. godine, u pomirbenom ugovoru, spominje se da je cijena ukopa jednog Vlaha na području srednjovjekovnog cetinskog komitata iznosila 40 libri, što je bila zaista velika svota novca. Poređenja radi, troškovi ukopa u Splitu iz približno istog perioda iznosili su osam libri.

Ovako velika cijena opravdana je s obzirom na to da je za jednu ovakvu sahranu trebalo uložiti velikog truda od samog klesanja stećka do njegovog prijevoza i postavljanja na grob. To je zasad jedini podatak koji govori o cijeni stećka i o sahrani, koja je bila očigledno višestruko veća nego na susjednim područjima.

Naravno, svi stanovnici nisu sebi mogli priuštiti bolje i skuplje nadgrobne spomenike. Siromašniji su se morali zadovoljiti i amorfnim kamenim blokom nikako ili samo ovlaš pritesanim. Neko nije mogao ni to. O tome najbolje svjedoče arheološka istraživanja prilikom kojih su pronađeni grobovi bez ikakvih nadzemnih oznaka. S druge strane, veliki kontrast prave veoma skupi monumentalni stećci kao vrhunski primjer srednjovjekovne umjetnosti. To još jednom svjedoči o svekolikoj društvenoj izdiferenciranosti srednjovjekovnog stanovništva ustrojenog prema feudalnim principima kakvi su egzistirali ne samo u staroj bosanskoj državi nego i u onome što se može definirati pod pojmom kasnosrednjovjekovna Evropa.

Prema narodnim izrazima, stećci su „usijecani“ iz kamenoloma najvjerovatnije zimi, jer bi se tad u niz izbušenih rupa u stijeni ulijevala voda koja bi se zamrzla te tako odvajala kameni blok, koji je onda bilo neophodno dalje obrađivati da bi se dobila željena forma. Korišten je standardni željezni alat: čekići, klinovi, dlijeta, poluge, ono što se i danas manje-više koristi. Još uvijek se ne može sa sigurnošću reći jesu li stećci nakon odvajanja od stijene u potpunosti obrađivani do najsitnijih detalja u kamenolomu te kao gotovi proizvodi prevoženi do nekropole ili su se finalni radovi obrade izvodili i na samom groblju da se izbjegnu određene nepredviđene okolnosti i eventualna oštećenja koja mogu nastati prilikom transporta spomenika.

STEĆKOPEDIJA, KAMENO BLAGO STARE BOSANSKE DRŽAVE

Zahvaljujemo se mještanima mjesne zajednice Nažbilj – Nekropola stećaka vraćena je u prvobitno stanje

Obzirom da je tokom redovnog obilaska Nekropole stećaka u Nažbilju (22.05.2018.god.) uočen i evidentiran nemaran odnos mještana prema nekropoli, realiziran je ponovni obilazak u srijedu 05.07.2018. godine od strane JU KSC Kakanj – odjeljenje Muzej Kaknja.

Ponovnim obilaskom zabilježeno je da su s prostora koji pripada nekropoli uklonjene  vreće cementa, frakcije i automobil te da je prostor doveden u prvobitno stanje.

Primjetna je potreba za  farbanjem  drvene ograde i šadrvana kao i košenje trave s  prostora nekropole. Ovom prilikom pohvalili bismo mještane Nažbilja na brzoj reakciji i vraćanjem nekropole u prvobitno stanje. Podsjetimo da je prilikom posljednjeg obilaska nekropole uočen nesavjestan odnos mještana ili drugih lica prema prostoru koji pripada nekropoli. Zabilježeno je odlaganje vreća cementa, frakcije i parkiranje automobila marke Golf, bez registarskih oznaka na prostoru koji je ograđen i koji pripada nekropoli stećaka. Naš apel svima da više čuvamo i očuvamo naše kulturno i historijsko blago urodio je plodom.

JU KSC KAKANJ

Apel – Bolje čuvajmo i očuvajmo naše kulturno i historijsko blago

Planom i programom rada JU Kulturno-sportski centar Kakanj, realizirane  su aktivnosti na obilasku i održavanju nekropole stećaka u Nažbilju. Obilazak ovog područja je bio  22.05.2018. godine (utorak) s ciljem upoznavanja trenutnog stanja na nekropoli i potrebi poduzimanja odgovarajućih aktivnosti za njeno uređenje.

Zatečeno stanje nekropole je zadovoljavajuće uzimajući u obzir postojeću ogradu i šadrvan. Plan je da JU KSC Kakanj obnovi farbanje ograde i šadrvana.

Prilikom obilaska nekropole uočen je nesavjestan odnos mještana ili drugih lica prema prostoru koji pripada nekropoli. Zabilježeno je odlaganje vreća cementa, frakcije i parkiranje automobila marke Golf, bez registarskih oznaka na prostoru koji je ograđen i koji pripada nekropoli stećaka.

Ovim putem apelujemo na mještane da više čuvaju naše kulturno i historijsko blago, moramo se maksimalno truditi da stećke ne uništimo ili oštetimo na bilo kakav način. Posebno lokalno stanovništvo treba da da pazi nekropolu, a JU Kulturno-sportski centar Kakanj će izvršiti svoje redovne aktivnosti uređenja i čišćenja nekropole, ali najviše i ono najbitnije je konstatno raditi na njenoj promociji. Cilj je očuvanje i zaštita našeg kulturno –historijskog naslijeđa, odnosno nekropole stećaka Nažbilj, te veća afirmacija lokaliteta Nažbilj kao spomenika kulture.

Cijeli lokalitet na kojem se nalaze stećci ograđen je drvenom ogradom, uređen je prilaz nekropoli, postavljena je info-tabla, te su postavljene piknik klupe i stolovi sa nadstrešnicom.

Napominjemo da stručni tim Javne ustanova ”Kulturno-sportski centar Kakanj” zajedno s učenicima kakanjskih osnovnih škola i nastavnicima historije radi na popisivanju stećaka na području njihove općine kojih, prema njihovim procjenama, ima na više od 70 nekropola.

JU KSC KAKANJ

JU KSC Kakanj sutra organizuje akciju čišćenja i uređenja lokaliteta Ivničko-zagradske gradine

 Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj i ove godine će se pridružiti akciji „Let's do it – Očistimo zemlju za 1 dan“, aktivnostima na lokalitetu Ivničko-zagradska gradina.

„Let's do it“ je velika akcija koja je dio internacionalnog plana čiji je osnovni cilj da omogući volonterima da zajedno sa nadležnim za održavanje komunalne higijene, u skladu sa uspostavljenim komunalnim redom, učestvuju i svojim radom doprinesu poboljšanju životnog ambijenta.

Planiranu akciju „Let's do it – Očistimo zemlju za 1 dan – Kakanj“ JU KSC Kakanj će realizovati  na lokalitetu Ivničko-zagradske gradine sutra 10.05.2018. godine.

Na osnovu zamišljenih ciljeva izdvajamo sljedeće aktivnosti:

Ivničko-zagradska gradina

-popravka zaštitne ograde na prilaznom putu prema gradini
-farbanje klupa i stolova namjenjenih kao odmaralište za posjetioce
-čišćenje prilaznog puta i unutrašnjosti terena od paljenja vatre i ostataka smeća

– potreba za šmirglanjem i ponovnim farbanjem šadrvana

U sklopu aktivnosti JU KSC Kakanj koja se odnosi na održavanje Vidikovca (Ivničko-zagradske gradine) u ponedjeljak 07.05.2018. godine izvršen je obilazak ovog područja kako bi se realizirale pripreme za akciju proljetnog čišćenja.

Na Vidikovcu su uočene određene manjkavosti koje se odnose na aktivnosti uzrokovane ljudskim nehatom, ali i atmosferskim djelovanjem.

Riječ je o sljedećem:
–    prisutnost otpadnog materijala (smeća)
–    nedostatak  dijela sigurnosne ograde (žice)
–    nedostatak jednog od putokaza
–    manja oštećenost šadrvana, u smislu „rezbarenja“ po stolovima i klupama

Realiziran je i obilazak nekropole stećaka koju je potrebno očistiti od uobičajenog šumskog rastinja.

JU KSC Kakanj – odjeljenje Muzej Kaknja brine o nekropolama, konstantno vrši obilazak, čišćenje, uređenje i druge aktivnosti. JU Kulturno-sportski centar Kakanj postavila je prošle godine zaštitnu ogradu, a na samom platou na dvije ravni postavljene su natkrivene klupe sa stolovima, idealne za odmor u svim vremenskim uslovima. Postavljen je i putokaz na prilaznom putu te je izvršena rekonstrukcija narušenih stubova na zaštitnoj ogradi u unutrašnjosti lokaliteta.

JU KSC KAKANJ